© Eko-svest
1/4
NAJNOVIJE
- Uklanjanje najveće riječne barijere u Sjevernoj Makedoniji već vraća život rijeci Pčinji
- U Francuskoj tijekom srpanjskog toplinskog vala zabilježena 1243 „prekomjerna“ smrtna slučaja
- Toplinski stres predstavlja sve veću prijetnju ljudima diljem svijeta
- Skandal u „najprokletijoj“ pariškoj ulici
- Kaštela računaju na CGO Biljane Donje, ali prihvat otpada nije ni dogovoren ni ugovoren
- Orangutani su pravi majstori penjanja
- Nova Krucza – zelena i ugodna za život
- Od prošlog tjedna počela su se primjenjivati nova EU pravila o ambalaži, uključujući ograničenja za PFAS u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom
- Izazvali požare na čak deset lokacija od zadarskog Bilog briga do Benkovca
- Požari u zadarskom zaleđu: u istragu se uključio USKOK, istražuje se sumnja na terorizam
Uklanjanje najveće riječne barijere u Sjevernoj Makedoniji već vraća život rijeci Pčinji
Očekuje se da će uklanjanje dviju barijera poboljšati kvalitetu riječne vode, unaprijediti migracijske putove ribljih vrsta i omogućiti prirodnije kretanje sedimenta
Uklanjanjem barijera na Krivoj Reci i Pčnji oslobođena su ukupno 72 kilometra riječnog toka, ali i smanjeni sigurnosni rizici za lokalno stanovništvo te ostvareni prvi ohrabrujući rezultati obnove riječnog ekosustava.
Rijeka Pčinja (mak. Пчиња), druga najveća lijeva pritoka Vardara, protječe sjevernim dijelom zemlje, a izvire na zaštićenom području ispod vrha Bela Voda u planini Dukat u Srbiji. Ukupno je duga 128 km, od čega 76 km protječe kroz Sjevernu Makedoniju. Glavne pritoke rijeke Pčinje nalaze se u Sjevernoj Makedoniji: s desne strane u nju se ulijeva Kumanovska Reka, dok joj je s lijeve strane veća pritoka Kriva Reka.
Prošle je godine sjevernomakedonska nevladina organizacija Eko-svest, u suradnji s Općinom Kumanovo i uz potporu programa Open Rivers, uklonila barijeru Šuplji kamen (mak. Шуплив Камен) na rijeci Pčinji. Njezino uklanjanje provedeno je u sklopu prvog projekta uklanjanja riječnih barijera u Sjevernoj Makedoniji, kojim su uklonjene dvije barijere – Šuplji kamen na Pčinji i K_033 na Krivoj Reci, njezinoj najvećoj lijevoj pritoci. Projekt je podržao europski program Open Rivers, posvećen obnovi ugroženih europskih rijeka i podupiranju projekata uklanjanja malih brana te obnove riječnih ekosustava.
Uklanjanje je trajalo od listopada do prosinca 2025., a barijera je uklonjena bez uporabe eksploziva, uz prethodnu cjelovitu analizu i tehnički projekt koji je izradila tvrtka sa stručnim znanjem i iskustvom iz geotehnike, hidrologije i zaštite okoliša.
- Barijera Šuplji kamen prije uklanjanja © Eko-svest
Rezultati praćenja stanja rijeke nakon uklanjanja prve barijere
Istraživanja provedena prije uklanjanja ove urušene betonske barijere, duge 50 i široke 30 metara, već su pokazala štetu koju je uzrokovala rijeci i njezinom ekosustavu. Ometala je protok rijeke i prirodno prenošenje nanosa, sprječavala slobodno kretanje riječne faune, uzrokovala onečišćenje na dijelu rijeke uzvodno od nje te predstavljala sigurnosni rizik za lokalno stanovništvo.
Nakon uklanjanja barijere krajem 2025. godine, organizacija Eko-svest nastavila je pratiti stanje rijeke. U lipnju ove godine, tim biologa pod vodstvom prof. dr. Milice Ristovske proveo je prvo praćenje riblje faune na mjestu nekadašnje barijere kako bi procijenio stanje rijeke i pratio njezin oporavak, a rezultati su ohrabrujući.
Na mjestu nekadašnje barijere sada se među drugim prirodno nataloženim materijalom nalaze velike stijene, koje zajedno imaju pozitivan učinak. Naime, protok riječne vode kroz takve strukture stvara povoljne uvjete i pruža zaklon riječnim organizmima.
Na dijelu rijeke nizvodno od nekadašnje barijere, istraživanjima provedenima prije i nakon njezina uklanjanja zabilježene su sve vrste riba za koje je poznato da žive u Pčinji, što pokazuje da se rijeka stabilizirala bez gubitka životinjskih vrsta. Dio rijeke uzvodno od uklonjene barijere još uvijek je u osjetljivom stanju zbog slabijeg protoka i nataloženog mulja.
- Rijeka Pčinja nakon uklanjanja barijere © Eko-svest
Nekoliko nalaza upućuje na oporavak ekosustava
Prisutnost mladih riba ukazuje na uspješno razmnožavanje, dok je izostanak unesenih vrsta poput karasa (Carassius carassius), slatkovodne ribe iz porodice šarana (Cyprinidae), ohrabrujući znak oporavka staništa i predstavlja izniman uspjeh projekta. Zabilježena je i prisutnost potočnih rakova (Austropotamobius torrentium), koji se u okviru mreže Natura 2000 smatraju bioindikatorima čiste vode, što je još jedan pozitivan pokazatelj kvalitete vode.
Iako su promjene nakon uklanjanja barijere već značajne, i dalje su prisutni izazovi koje tek treba riješiti. Tijekom godina u kojima je barijera zaustavljala prirodni tok rijeke, na području uzvodno od nje nakupile su se velike količine stabala srušenih u okolnoj šumi jer ih rijeka nije mogla odnijeti. Ta nakupina sada usporava riječni tok i još uvijek otežava prirodno ispiranje i preraspodjelu nanosa koji se ondje prvotno nataložio upravo zbog barijere.
Dosadašnji rezultati pokazuju da se rijeka Pčinja postupno vraća u svoje prirodno stanje. Taj će proces zahtijevati vrijeme, ali se očito odvija u dobrom smjeru. Redovito sezonsko praćenje nastavit će se kako bi se oporavak rijeke mogao pratiti tijekom duljeg razdoblja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
