© Ekovjesnik
1/6
NAJNOVIJE
- GeoSphere Austria: Najtoplije ljeto u povijesti mjerenja
- Najtoplije ljeto u povijesti mjerenja u Ujedinjenom Kraljevstvu i Belgiji
- Novo testiranje potvrdilo ispravnost vode u Gospiću
- Francuski udar na ultra-brzu modu: dodatna naknada do 19,50 eura po proizvodu
- Bečki gradski vrtovi dobili prve buduće klimatske vrtlare
- Jedno od najtoplijih ljeta od 1881. godine, uz nove rekorde vrućine, sušu i obilje sunca
- Unatoč mjerama dezinsekcije koje prema tvrdnjama Grada Zagreba provode privatne tvrtke, „zadaća građana je zaštititi se od komaraca“
- Grad i građani zajedno prilagođavaju Ženevu sve toplijoj klimi
- Održano Vertikalno lice Platka
- Nova željeznička veza sa Zračnom lukom Düsseldorf počinje prometovati 4. rujna
GeoSphere Austria: Najtoplije ljeto u povijesti mjerenja
Rekordne temperature zabilježene su na više od 100 mjernih postaja GeoSphere Austria
Najviše temperature, najveći broj vrućih dana, najveći broj tropskih noći, dva toplinska vala s najvišim temperaturama iznad 40 °C te ekstremna suša. Prema analizi Austrijskog saveznog instituta za geologiju, geofiziku, klimatologiju i meteorologiju GeoSphere Austria meteorološko ljeto 2026. bilo je najtoplije u povijesti mjerenja.
Dana 5. kolovoza 2026. ispisano je novo poglavlje u povijesti meteoroloških mjerenja u Austriji: prvi put premašena je granica od 41 °C. Uz najvišu temperaturu, izmjerenu na postaji GeoSphere Austria kod Bad Deutsch-Altenburga u Donjoj Austriji, zabilježen je i čitav niz novih rekorda.
Prosječna temperatura zraka bila je 2,6 °C viša od klimatskog prosjeka za razdoblje 1991.–2020., odnosno čak 4,4 °C viša od prosjeka za razdoblje 1961.–1990. Razdoblje lipanj-kolovoz 2026. ostat će zapamćeno kao vruće i prije svega sušno ljeto koje je predstavljalo golemo opterećenje ne samo za ljude nego i za okoliš i prirodu.
- Kretanje temperature u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom za razdoblje 1961.–1990. © GeoSphere Austria
Vrućine diljem zemlje već u lipnju
„Kada je riječ o temperaturnim prilikama tijekom ljeta 2026. i njihovu smještanju u klimatološki kontekst Austrije, postalo je teško pronaći odgovarajuće pridjeve. Iznimne, ekstremne ili dosad nezabilježene bile su najviše vrijednosti dnevnih maksimalnih i minimalnih temperatura, trajanje toplinskih valova, nizovi vrućih dana, broj vrućih i vrlo vrućih dana te tropskih noći, kao i mali broj ledenih dana u visokogorju“, sažima klimatolog GeoSphere Austria Alexander Orlik.
Prvi put u lipnju temperatura je dosegnula 40 °C. Dotadašnji lipanjski rekord od 38,6 °C, izmjeren 20. lipnja 2013. u Waidhofenu an der Ybbsu, od 27. do 29. lipnja nadmašen je na čak 18 meteoroloških postaja. Osim u Koruškoj, u svim ostalim austrijskim saveznim zemljama zabilježen je novi lipanjski temperaturni rekord.
- Dana 3. kolovoza 2026. u Beču je prvi put od početka meteoroloških mjerenja izmjerena temperatura viša od 40 °C. © Ekovjesnik
Krajem srpnja lipanjski rekordi već su postali prošlost
Srpanj je u pogledu temperatura u početku bio razmjerno blag. Međutim, pred kraj mjeseca razvio se novi toplinski val koji je zahvatio cijelu Austriju. Temperatura od 40,3 °C, izmjerena 31. srpnja u Wieselburgu u Donjoj Austriji, čime je za 0,6 °C nadmašen dosadašnji austrijski srpanjski rekord od 39,7 °C izmjeren 1983. godine, bila je svojevrsni uvod u niz temperaturnih rekorda koji su oboreni tijekom sljedećih dana.
Vrhunac je uslijedio 3., 4. i 5. kolovoza, kada je svakog od tih dana premašena granica od 40 °C.
Dana 3. kolovoza u Beču je prvi put od početka meteoroloških mjerenja izmjerena temperatura viša od 40 °C. Na bečkoj meteorološkoj postaji Stammersdorf potom je dva dana zaredom, 4. i 5. kolovoza, izmjerena temperatura od 41,0 °C – novi apsolutni temperaturni rekord austrijske prijestolnice.
Dana 5. kolovoza u Bad Deutsch-Altenburgu u Donjoj Austriji izmjereno je 41,2 °C, što je najviša temperatura dosad izmjerena u Austriji.
- Kretanje temperature u nizinskim područjima tijekom ljeta u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom za razdoblje 1961.–1990. © GeoSphere Austria
Temperaturni rekordi zabilježeni na više od 100 mjernih postaja
Granica od 40 °C prvi put nije premašena samo kao izolirani događaj. Na deset mjernih postaja GeoSphere Austria tijekom šest dana izmjerene su najviše temperature od 40 °C ili više.
Novi godišnji temperaturni rekordi zabilježeni su na 103 postaje, među kojima je 59 mjernih postaja postavilo novi rekord u svakom od tri ljetna mjeseca.
Na 157 meteoroloških postaja zabilježen je i novi rekord broja vrućih dana, odnosno dana tijekom kojih je temperatura dosegnula ili premašila 30 °C. U Feldkirchu u Vorarlbergu zabilježena su 44 vruća dana, čime je dotadašnji rekord te postaje iz ljeta 2015. premašen za čak 17 dana.
Najviše vrućih dana, po 55, tijekom ljeta 2026. zabilježeno je u Bad Deutsch-Altenburgu u Donjoj Austriji te Ferlachu i St. Andräu im Lavanttalu u Koruškoj.
- Kretanje temperature u planinskim područjima tijekom ljeta u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom za razdoblje 1961.–1990. © GeoSphere Austria
Na nadmorskim visinama nižim od 500 metara u Austriji su prosječno zabilježena 42 vruća dana, što je 170 % više od klimatskog prosjeka. Na nadmorskim visinama između 500 i 1000 metara zabilježeno ih je 27, odnosno četiri puta više nego tijekom prosječnog ljeta.
Na 93 meteorološke postaje zabilježen je novi rekord broja vrlo vrućih dana, s temperaturom od najmanje 35 °C.
Svih deset najtoplijih ljeta u Austriji zabilježeno je u 21. stoljeću: 2026., 2024., 2019., 2003., 2015., 2022., 2017., 2018., 2025. i 2023. godine. U planinskim područjima broj ledenih dana, tijekom kojih temperatura ostaje na 0 °C ili niže, dramatično se smanjio.
Izrazito sušno ljeto
U Austriji je tijekom ljeta 2026. palo za trećinu manje oborina od prosjeka. Time se ovo ljeto svrstalo među pet najsušnijih prema količini oborina od početka mjerenja 1858. godine.
„Ono što manjak oborina tijekom ljeta 2026. čini posebno dramatičnim jest činjenica da mu je prethodilo proljeće tijekom kojeg je palo oko upola manje oborina od prosjeka“, objašnjava klimatolog Alexander Orlik.
- Kretanje količine oborina u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom za razdoblje 1961.–1990. © GeoSphere Austria
„Ekstremna vrućina u kombinaciji sa suhim zrakom snažno je povećala isparavanje, što je dovelo do manjka vode u tlu i niskih vodostaja rijeka. U 169-godišnjoj povijesti mjerenja u zemlji nikada tijekom prvih osam mjeseci godine nije palo tako malo oborina. Povremene obilne oborine koje su tijekom ljeta zahvatile pojedine dijelove zemlje jedva su ublažile ekstremnu sušu“, dodaje Orlik.
Posebno dramatično bilo je stanje u sjeveroistočnom Waldviertelu i sjevernom Weinviertelu, gdje je manjak oborina dosegnuo čak 70 %.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
