Ubrzana elektrifikacija koja se napaja energijom iz obnovljivih izvora mora biti prioritet do 2035. godine. Stvarna energetska tranzicija podrazumijeva postupno napuštanje sustava koji se oslanjaju na fosilna goriva, a ne samo dodavanje novih proizvodnih kapaciteta u nepromijenjen energetski miks.

 

Elektrifikacija uz obnovljive izvore, u kombinaciji s učinkovitijim tehnologijama i održivim gorivima, može potaknuti tu promjenu širenjem proizvodnje čiste energije, povećanjem energetske učinkovitosti i zadovoljavanjem rastuće potražnje za energijom.

Izvješće World Energy Transition Outlook 2026. (WETO), koje je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) objavila 13. listopada, donosi prijedloge hitnih reformi energetskog sustava kako bi se globalna energetska tranzicija ponovno uskladila s putanjom kompatibilnom s ograničenjem zatopljenja na 1,5 °C, nakon što su emisije CO₂ dovele do prekoračenja temperaturnog praga.

Iako se 2025. nastavilo postavljati rekorde u dodavanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, razvoj elektroenergetskih mreža zaostaje, a potražnja za energijom i dalje brzo raste. Osim toga, poboljšanja energetske učinkovitosti i dalje znatno zaostaju za potrebnom dinamikom i ne uspijevaju nadoknaditi rastuću potražnju za električnom energijom.

Stoga se elektrifikacija i uporaba obnovljivih izvora moraju znatno ubrzati. Ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u svijetu trebali bi porasti s današnjih 5,2 teravata (TW) na oko 38,2 TW do 2050. godine, dok bi udio električne energije u konačnoj potrošnji energije trebao porasti na 35 % do 2035. i više od 50 % do 2050. godine. Do sredine stoljeća više od 80 % električne energije proizvodilo bi se iz sunčeve energije i energije vjetra.

Osim toga, bez povećanja energetske učinkovitosti te razvoja mreža, pohrane energije i fleksibilnosti sustava, ti ključni temelji mogli bi postati usko grlo globalne energetske tranzicije.

„Globalna energetska tranzicija pod pritiskom je. Rekordan rast obnovljivih izvora energije nije dovoljan sam po sebi: energetska učinkovitost zaostaje, elektroenergetske mreže teško prate tempo, a globalna potražnja za energijom nastavlja naglo rasti. Tranziciju ne možemo ostvariti jednostavnim dodavanjem obnovljivih izvora nepromijenjenom energetskom sustavu. Potrebne su nam reforme kako bismo izgradili infrastrukturu novog energetskog sustava — elektrificiranog, učinkovitog i fleksibilnog sustava koji se napaja energijom iz obnovljivih izvora”, izjavio je glavni direktor IRENA-e Francesco La Camera.

„Elektrifikacija, mreže, pohrana energije, fleksibilnost i energetska učinkovitost nisu tek pomoćni elementi na rubu ove transformacije; oni su njezina okosnica. Ključno je pitanje koliko brzo možemo zajednički primijeniti ta rješenja, u potrebnom opsegu, kako bi tranzicija ostala usklađena s ograničenjem zatopljenja na 1,5 °C, uz istodobno osiguravanje energetske sigurnosti, cjenovne pristupačnosti i konkurentnosti te šire društvene prihvaćenosti”, dodao je La Camera.

WETO 2026 ukazuje i na snažne gospodarske koristi. Prema scenariju IRENA-e usklađenom s ograničenjem zatopljenja na 1,5 °C, svjetsko bi gospodarstvo raslo 1,1 % godišnje brže nego u uobičajenom scenariju, što bi do 2050. društvima donijelo kumulativne koristi od oko 46 bilijuna USD.

Broj radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije mogao bi se u istom razdoblju povećati više od pet puta, s današnjih nešto više od 16 milijuna. Kako tržišta električne energije u nastajanju postaju konkurentnija u pogledu troškova, veća konkurentnost električne energije mogla bi do 2050. dovesti do 15 % nižih cijena električne energije za krajnje korisnike.

Ostvarenje tranzicije zahtijevalo bi znatno povećanje ulaganja. Iako su obnovljivi izvori glavni pokretač tih koristi, ukupna ulaganja tijekom razdoblja od 2026. do 2050. trebala bi dosegnuti oko 10,3 bilijuna USD, a najveći dio novih ulaganja odnosio bi se na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, mreže, fleksibilnost i elektrifikaciju krajnje potrošnje.

„Kvaliteta tranzicije bit će jednako važna kao i njezina brzina”, nastavio je La Camera. „Naša analiza pokazuje da ubrzana dekarbonizacija može potaknuti ulaganja, produktivnost, zapošljavanje i blagostanje. Cjenovna pristupačnost, socijalna zaštita i pravedan pristup gospodarskim prilikama moraju biti sastavni dio provedbe od samog početka kako bi se očuvala potpora javnosti i osiguralo da se koristi tranzicije pravedno raspodijele.”

Stoga je ključna zadaća vlada upravljati transformacijom na uredan način koji osigurava pouzdanost, cjenovnu pristupačnost i energetsku sigurnost, uz istodobno ubrzavanje primjene čistih alternativa.

Novo izvješće IRENA-e utvrđuje konkretan plan djelovanja i sedam prioriteta za sljedeće desetljeće: od integriranog planiranja energetike i tržišta te planova prilagođenih pojedinim državama do modernizacije mreža, jačanja industrijskih strategija i strategija ulaganja, razvoja socijalnih i okolišnih politika radi povećanja koristi te produbljivanja međunarodne suradnje.

Kreatori politika imaju ključnu odgovornost za usmjeravanje tranzicije. Ako se njome dobro upravlja, napuštanje fosilnih goriva može poduprijeti gospodarski razvoj, a ne ga ograničiti, poticanjem konkurentnosti, otpornosti, javnog zdravlja i dugoročnog blagostanja.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• IRENA
• OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
• ENERGETSKA TRANZICIJA
• POHRANA ENERGIJE
• DEKARBONIZACIJA
• ENERGETSKA SIGURNOST
• FRANCESCO LA CAMERA
• ENERGETIKA
• WORLD ENERGY TRANSITION OUTLOOK 2026