Grad Zagreb konačno objavio detaljan plan sadnje drveća: svaki kvart dobiva svoj zeleni identitet!
[Aprilili] Plan je izrađen precizno i transparentno, sa strogo definiranim brojem stabala za svaku četvrt pa čak i pojedine ulice, a bit će javno dostupan na novoj platformi „Zazeleni Zagreb“
Ovo je potez koji je iznenadio velik broj Zagrepčana, ali ne i ekološke aktiviste koji su ga zazivali i najavljivali tijekom protekle četiri godine. Grad Zagreb napokon je objavio službeni plan sadnje drveća po svim gradskim četvrtima, inspiriran najboljim europskim praksama, osobito onima iz Pariza i Beča.
U planu se posebno ističu pješačke zone Stara Vlaška i Masarykova, koje će po uzoru na Pariz postati prve dvije zagrebačke „vrtne ulice“. U njima će se, tvrde iz Grada Zagreba, posaditi najmanje 50 stabala različitih vrsta, a kako bi se osigurala maksimalna ozelenjenost, na fasadama zgrada planiraju se vertikalni vrtovi. Ali to nije sve, terase kafića i restorana prilagodit će se novom zelenilu u dogovoru s vlasnicima ugostiteljskih objekata, što posebno vrijedi za pješačku Teslinu ulicu koja će zajedno s Masarykovom konačno postati ugodna zelena promenada od HNK Zagreb do Zrinjevca.
- Stara Vlaška kao jedna od dvije zagrebačke vrtne ulice
Tehnološka revolucija u sadnji drveća
Kako bi provedba ovog ambicioznog plana bila što učinkovitija, Radna skupina za ozelenjivanje razvila je posebnu aplikaciju koja olakšava proces sadnje, pomaže u identifikaciji idealnih lokacija i omogućuje detektiranje podzemne infrastrukture kako bi se izbjegli „neočekivani problemi“. Prema riječima nadležnih, aplikacija koristi napredne algoritme koji analiziraju prometne tokove, mikroklimatske uvjete i dostupne resurse i najpovoljnije lokacije na kojima bi se trebalo zasaditi novo drveće te, što je svakako najvažnije, djelatnicima Zagrebačkog holdinga – Podružnice Zrinjevac u realnom vremenu sugerira najbolje vrijeme za zalijevanje mladih stabala.
Time ne samo da će se izbjeći nepotreban trošak nabave vreća za zalijevanje, već će Zagreb dobiti inovativno rješenje za opskrbu uličnog drveća vodom tijekom dugih sušnih razdoblja. Naime, iako se u Gradu Zagrebu razmišljalo u primjeni bečkog rješenja – takozvanog „spužvastog kamenja“ (njem. Schwammsteinen) koje prikupljenu kišnicu duž ulica preusmjerava u tlo oko drveća, a opskrba vodom regulira se pomoću inteligentnog ventila, od tog se rješenja odustalo zbog davanja prednosti domaćoj pameti.
- Najveći problem za članove Radne skupine za ozelenjivanje Zagreba bilo je cjelogodišnje traženje lokacija za sadnju bez podzemnih instalacija. Aplikacija će ih sada upozoravati na lokacije s mladim stablima na kojima više ne bi trebalo biti naknadnih kopanja, s obzirom na to da zbog napornog posla u katastar zelenila ne uspijevaju unijeti sva posađena stabla.
Udruge na raspolaganju – donacijama i kolektivnim sadnjama
Veliku ulogu u provedbi ovog plana imat će udruge koje su posljednjih godina financirane iz gradskog proračuna, a sada će svojim angažmanom pomoći u njegovoj realizaciji. Njihova uloga neće biti samo simbolična – osim donacija za nabavu sadnica, aktivno će sudjelovati u organizaciji kolektivnih sadnji po zagrebačkim kvartovima.
U kolektivnim sadnjama očekuje se široko sudjelovanje građana kojima će svojim stručnim savjetima pomagati ekološki aktivisti, koji će ih educirati o važnosti urbanog šumarstva i otpornosti urbanog drveća.
Na ove aktivnosti nadovezat će se i Turistička zajednica grada Zagreba, koja će u obnovljenim parkovima i na novim zelenim površinama organizirati festivale održivosti te strane posjetitelje upoznavati s inovativnim održavanjem zelenila.
Drveće u brojkama
Kako bi se osigurala ravnomjerna sadnja u svim dijelovima Zagreba, gradske vlasti objavile su i detaljne podatke s točno određenim brojem stabala koja će se posaditi u svakoj gradskoj četvrti. Prema dostupnim informacijama, plan predviđa sljedeće:
- Trešnjevka - sjever: 340 stabala (uz posebno ozelenjivanje Ozaljske ulice)
- Trešnjevka - jug: 415 stabala (uključuje „drvored mira“ uz Zagrebačku aveniju)
- Trnje: 275 stabala (s naglaskom na Savsku cestu i park oko nove crkve na Savici)
- Novi Zagreb - istok: 580 stabala (uključujući urbanu šumu u blizini Jakuševca)
- Novi Zagreb - zapad: 490 stabala (poseban projekt visećih vrtova na Zagrebačkom velesajmu)
- Maksimir: 310 stabala (s dodatnim ozelenjivanjem Maksimirske ceste)
- Gornji grad - Medveščak: 105 stabala (uglavnom na području Kaptola i Tkalče)
I tako redom, sve do posljednje gradske četvrti! Preuredit će se i ozeleniti Kvaternikov trg, ali pravo iznenađenje dolazi na kraju dokumenta – u njemu se navodi kako će Zagreb konačno unaprijediti zamjensku sadnju pa će se svako uklonjeno stablo nadoknaditi ne jednim, već s dva do tri, ovisno o starosti i veličini posječenog stabla.
- Po uzoru na Pariz, Masarykova i Stara Vlaška postat će prve dvije zagrebačke „vrtne ulice“.
Europski standardi u Zagrebu
Ovaj hrabar iskorak prema modernom, zelenom Zagrebu podudara se s modelima upravljanja zelenilom u europskim metropolama. Inspirirani primjerima Pariza, Beča i Berlina, gradske vlasti tvrde kako će se od sada svakih šest mjeseci objavljivati izvješće o napretku sadnje, uz mogućnost javnog nadzora putem nove digitalne platforme „Zazeleni Zagreb“.
Osim toga, po uzoru na Pariz, na navedenoj platformi bit će dostupne sve informacije o sadnji planiranog broja stabala, ne samo po zagrebačkim četvrtima, već i za pojedine ulice. U Gradu Zagrebu ističu kako je „vrijeme da Zagreb konačno postane grad za ljude, a ne samo za asfalt i beton“. Također, u planu je izrada kataloga sadnje i to isključivo klimatski otpornih različitih vrsta stabala, prilagođenih urbanim uvjetima i klimatskim promjenama.
Velika pozornost posvetit će se praćenju kvalitete zraka, odnosno mjerenju vrijednosti svih onečišćujućih tvari u zraku o čemu će se građani Zagreba, kao i dosad, moći informirati putem aplikacije „Otvoreni zrak“. Navedena aplikacija predstavljena je u svibnju 2021. godine, a najnovijim ažuriranjem omogućit će se besplatna usluga informiranja o kvaliteti zraka i to ne samo u Zagrebu, Rijeci i Splitu, već i u drugim hrvatskim gradovima.
S ciljem poticanja urbane bioraznolikosti u planu je i nekoliko urbanih pčelinjaka na zagrebačkim krovovima, između ostalog i na krovu zgrade zagrebačke gradske uprave. S tim ciljem najavljen je posjet Ljubljani kako bi se u suradnji s tamošnjim urbanim pčelarima u Zagrebu razvio projekt „Put pčela“ te poticala proizvodnja meda i proizvoda od meda.
- Ozelenjeni Kvaternikov trg konačno će dobiti fontanu s besplatnom pitkom vodom, a već ovog ljeta Zagrebački holding diljem grada postavit će ukupno 200 fontana za čiji je dizajn zaslužno Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD). Tijekom idućeg mandata njihov će se broj svake godine povećavati za najmanje 100, čime će Zagreb po dostupnosti pitke vode u javnom prostoru gotovo prestići Beč.
Kad kreće sadnja?
Iako je službena sezona sadnje 2024./2025. obilježena sadnjom 8000. stabla, radovi na ozelenjivanju Zagreba nastavljaju se već ovog mjeseca. Na Dan planeta Zemlje (22. travnja) građani su pozvani da se pridruže kolektivnim sadnjama drveća u svojim kvartovima i prate kako Zagreb konačno poprima svoje pravo zeleno lice. U tome će svakako pomoći najavljena podjela sadnica i sjemenja medonosnog bilja kao nastavak dosadašnjih aktivnosti Grada Zagreba na očuvanju i zaštiti kukaca oprašivača, posebice solitarnih pčela.
Naravno, optimisti se nadaju da će plan uistinu zaživjeti, dok skeptici napominju da su ovakve najave u Zagrebu često tek nepometeni list na blatnom nogostupu. Vrijeme će pokazati hoće li ovaj put zaista niknuti nešto više od PowerPoint prezentacije!
Vraća se i magnolija!
Posebnu pozornost izazvala je informacija da će se, u sklopu novog plana ozelenjivanja, konačno vratiti i legendarna magnolija koja je sa zagrebačkog Trga žrtava fašizma uklonjena prije sedam godina, a unatoč novom krajobraznom rješenju u protekle četiri godine nije vraćena. Nakon što je od simbola otpora ozloglašenoj gradskoj upravi Milana Bandića postala simbol zaboravljenih predizbornih obećanja, gradske vlasti tvrde da će magnolija biti posađena na svom izvornom mjestu, ali i dodatno zaštićena novim urbanim mobilijarom.
„Magnolija se vraća kao simbol naše iskrene predanosti zelenom Zagrebu“, izjavio je jedan gradski dužnosnik, dok aktivisti već planiraju redovite obilaske srijedom kako bi provjerili hoće li se magnolija doista ukorijeniti ili će ponovno netragom nestati.
Zahvaljujući objavi novog plana sadnje drveća očekuje se kako će Zagreb ubrzo dobiti oznaku EU misije „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.”, a primjer Grada Zagreba trebali bi slijediti brojni europski i svjetski gradovi. Podsjetimo, oznakom misije olakšava se pristup javnom i privatnom financiranju za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2030., no Zagreb bi taj cilj mogao postići i prije navedenog roka.
Stjepan Felber | Ekovjesnik