Jakobove kapice u službi zaštite klime
Normandijski eko-opločnici protiv poplava i toplinskih valova
Podjednako poznata po svom ukusnom mesu i gracioznom izgledu, školjka Jakobove kapice sada nosi i novu ulogu – onu klimatske saveznice. Na sjeveru Francuske, u Donjoj Normandiji, tim inženjera s Visoke škole građevinskog inženjerstva u Caenu (ESITC Caen) osmislio je inovativan drenažni eko-opločnik izrađen od usitnjenih ljuštura ove školjke – spoj reciklaže, estetske jednostavnosti i urbane otpornosti.
Propusni pločnici od morskog otpada
Projekt FRESH-ECOPAVERS, koji su inženjeri Visoke škole građevinskog inženjerstva u Caenu (École supérieure d'ingénieurs des travaux de la construction - ESITC Caen) razvili u suradnji s ESITC Paris, Gradom Alençonom i Pariškom klimatskom agencijom, pokazuje kako ono što se donedavno smatralo otpadom iz ribarske industrije može postati građevinski materijal budućnosti – porozan, lokalno dostupan i savršeno prilagođen urbanim klimatskim izazovima.
Usitnjene školjke Jakobovih kapica (Coquille Saint-Jacques), zahvaljujući svojoj plosnatoj formi i stabilnoj strukturi, omogućuju visoku poroznost gotovog materijala, čime se smanjuje potreba za konvencionalnim betonom, a ujedno povećava sposobnost tla da upije oborinske vode i olakša hlađenje isparavanjem. Za razliku od dagnji ili kamenica, čije su ljušture manje pogodne zbog nepravilnosti i zahtjeva za dodatnim vezivom, Jakobove kapice – kao i njihovi „rođaci“ priljepci – pokazali su se idealnima.
- Screenshot / France 2
Od školjke do šetnice
Eko-opločnici (pavé coquillage) izrađeni od ovog recikliranog materijala već se koriste u Caenu, Alençonu i Saint-Malou – na pločnicima, parkiralištima i u pješačkim zonama, gdje njihova funkcija nije samo estetska, već duboko praktična: upijaju kišu, ublažavaju efekte toplinskih otoka, vraćaju svježinu gradskim površinama i – što je možda najljepše – nose priču o povratku prirodnih resursa u urbano tkivo.
Testiranja su pokazala da ovaj materijal ne samo da štiti gradove od poplava i ekstremnih temperatura, već i smanjuje potrebu za konvencionalnim sustavima odvodnje, čime doprinosi otpornosti gradova, a sve u skladu s načelima kružnog gospodarstva.
More vraćeno moru
Osim u urbanim sredinama, usitnjene školjke pronašle su svoju ulogu i u obnovi morskih ekosustava. U obliku poroznih betonskih blokova, ovaj se materijal koristi i za izgradnju umjetnih grebena – nakon potapanja u more, blokovi se brzo koloniziraju algama, školjkama i ribama, omogućujući formiranje novih staništa.
- Eko-opločnici (pavé coquillage) izrađeni od usitnjenih školjki već se koriste u Caenu, Alençonu i Saint-Malou © ESITC Caen
Pariz i klimatski perfekcionizam
Francuska prijestolnica, često među prvima u ambicioznim klimatskim projektima, podržala je ovu normandijsku inovaciju kroz svoj Teritorijalni klimatski energetski plan (Plan Climat Energie Territorial - PCET), potvrđujući da se klimatska otpornost gradi i u suradnji s manjim gradovima, sveučilištima i – školjkama.
Projekt FRESH-ECOPAVERS, s budžetom od preko 900 tisuća eura, provodio se tijekom dvije godine u okviru međuregionalnog državnog plana za dolinu Seine (CPIER), uz potporu francuske energetske agencije ADEME i regija Île-de-France i Normandija.
Ljepota jednostavnog rješenja
Na raskrižju gospodarenja otpadom i urbane otpornosti, ovaj projekt nudi elegantno rješenje – bez pompe, ali s jasnom vizijom: hladniji, zeleniji gradovi čija se infrastruktura oslanja na lokalne resurse i znanje – taj zadivljujući francuski „savoir-faire“. Školjka kao građevni materijal? U Francuskoj je to već stvarnost.
A kako kažu inženjeri iz Caena – „ništa se ne baca, sve se prenamjenjuje“. Tako i Jakobova kapica od ukrasa tanjura sada postaje ukras ulice.
Stjepan Felber | Ekovjesnik