PFAS kemikalije na Arktiku: Onečišćenje bez granica koje ugrožava i ljude i životinje
Arktik, jedan od posljednjih prirodnih bastiona svijeta, sve više postaje ogledalo industrijske neodgovornosti.
Međunarodni tim znanstvenika upozorava na globalnu prijetnju „vječnih kemikalija“ koje kontaminiraju i najudaljenije dijelove planeta
Nova međunarodna studija, objavljena u časopisu Science of The Total Environment, otkriva alarmantne razine PFAS kemikalija – poznatih i kao „vječne kemikalije“ – u arktičkim ekosustavima, gdje prijete zdravlju ljudi i divljih životinja poput polarnih medvjeda, tuljana i morskih ptica.
PFAS (per- i polifluorirani alkilni spojevi) nalaze se u brojnim svakodnevnim proizvodima – od teflonskih tava i vodootporne odjeće do pjene za gašenje požara. No, njihova perzistentna i mobilna priroda znači da bez obzira gdje ih koristimo – one naposljetku završe i u najzabačenijim dijelovima planeta.
„Arktik djeluje poput zrcala – ono što ovdje pronađemo odražava globalni razmjer i postojanost onečišćenja PFAS kemikalijama. Ovo je upozorenje koje ne smijemo ignorirati“, poručuje prof. Pál Weihe sa Sveučilišta Farskih otoka, jedan od glavnih autora studije.
Posebno su ugrožene arktičke zajednice koje tradicionalno konzumiraju meso morskih sisavaca, a u njima se bilježe razine PFAS-a koje prelaze zdravstvene pragove. Znanstvenici upozoravaju da su fiziološki, hormonski i reproduktivni učinci izloženosti PFAS-u slični kod ljudi, polarnih medvjeda i ptica – što jasno pokazuje koliko je zdravlje okoliša i ljudi međusobno povezano.
„Za većinu populacija polarnih medvjeda na Arktiku, izmjerene razine PFOS-a veće su čak i od onih u ljudskoj populaciji, a i te već premašuju granice za najteže imunotoksične učinke“, upozorava koautor studije prof. Rainer Lohmann sa Sveučilišta Rhode Island.
Iako su neke starije PFAS tvari već zabranjene u pojedinim zemljama, nova generacija tih spojeva i dalje se detektira u arktičkom okolišu. Pojava dugolančanih PFCAs (npr. PFNA), kako navode autori, upućuje na kontinuirani globalni pritisak koji zahtijeva hitnu i zajedničku akciju.
„Onečišćenje okoliša ne poznaje granice – ono što ispustimo ovdje, na kraju završi ondje. Potrebna je globalna regulativa i čvršće kontrole proizvodnje“, ističe prof. Elsie M. Sunderland s Harvarda.
Ugrožena je ne samo bioraznolikost Arktika, već i prehrambena sigurnost i suverenitet njegovih starosjedilačkih zajednica. Znanstvenici upozoravaju da upravo te zajednice – koje najmanje pridonose globalnom onečišćenju – danas služe kao „sentineli“ onečišćenja, odnosno kao pokazatelji ekoloških rizika koji prijete cijelom čovječanstvu.
Studija je provedena u sklopu šireg projekta u okviru programa Arctic Monitoring and Assessment Programme (AMAP), uz podršku znanstvenika i institucija iz Kanade, Danske, Norveške, Farskih otoka, SAD-a i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
„Naše istraživanje ističe kako PFAS može utjecati na reproduktivni i imunološki sustav pa čak i povećati rizik od raka kod ljudi i životinja“, rekao je koautor dr. Khaled Abass, izvanredni profesor na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Sharjahu (Ujedinjeni Arapski Emirati). „Čak i u najudaljenijim kutovima našeg planeta, industrijsko onečišćenje pronalazi put do tijela ljudi i životinja. PFAS su perzistentni, mobilni i štetni – potrebna nam je globalna promjena“, zaključuje dr. Khaled Abass.
Stjepan Felber | Ekovjesnik