Inovativnom bojom do bolje klime u Beču
Vizualna snaga oslikanog tla i primjena pametnih materijala ovaj pothvat čine pravim primjerom održivog umjetničkog urbanog dizajna
U okviru znanstveno-umjetničkog projekta „CO₂ntext“ u centru austrijske prijestolnice osvanula je šarena površina čija inovativna boja smanjuje zagrijavanje tla te tako doprinosi zaštiti klime i uveseljava prolaznike.
Cilj projekta „CO₂ntext“ bilo je oslikavanje površine jednog od dvorišta u sklopu gradskog stambenog kompleksa Hanuschhof. Konkretno, riječ je o prostoru između muzeja Heidi Horten Collection i okolnih zgrada. Oslikana površina nije samo estetski privlačna – ona pridonosi poboljšanju mikroklime tog urbanog prostora.
Umjetnički kolektiv Holla Hoop iz Graza uredio je površinu dvorišta inovativnom bojom koja je puno otpornija na štetne UV zrake od tamnog asfalta odnosno uspješnije ih odbija. Ova boja Sunčeve zrake reflektira natrag u atmosferu, snižavajući tako površinsku temperaturu tla za najmanje pet Celzijevih stupnjeva. Osim toga, naneseni sloj boje smanjuje nastanak pukotina i oštećenja uzrokovanih visokim temperaturama. Rezultat toga je osjetno hladnija mikroklima od koje svi imaju koristi – posjetitelji muzeja, zaposlenici te oni koji stanuju u blizini.
Ova urbana intervencija umjetnika također je i vizualni odgovor na rastuće emisije CO₂ u urbanim središtima. Svako od 40 obojenih polja u dvorištu predstavlja jednu godinu, a svaka pojedinačna točka unutar polja odgovara jednoj milijardi tona emisija CO₂ diljem svijeta. Ovim je projektom nastao upečatljiv vizualni arhiv razvoja globalnih emisija odnosno umjetnički prijevod složenih klimatskih podataka koji potiče na razmišljanje.
Tamne asfaltne površine uglavnom prisutne u gradovima imaju albedo vrijednost – mjeru moći odbijanja svjetlosti – od samo 0,1, što znači da apsorbiraju 90 posto Sunčevog zračenja. Pohranjena toplina uvelike doprinosi stvaranju takozvanih toplinskih otoka u gradu. U gradovima poput Berlina i Münchena već su izmjerene razlike u temperaturi koje, u usporedbi s okolicom, idu i do deset Celzijevih stupnjeva. Uzrok su sve češći toplinski valovi koji posebno opterećuju starije te kronično oboljele osobe, ali i djecu.
Znanstveno-umjetnički projekt podržava i Hans-Peter Hutter, stručnjak za medicinu okoliša pri Medicinskom sveučilištu u Beču koji već godinama istražuje zdravstvene učinke klimatskih promjena na ljude te se zalaže za predstavljanje znanstvenih otkrića široj javnost na jednostavan i lako razumljiv način. Njegova istraživanja tumače teme kao što je opterećenje odnosno stres koji se kod ljudi javlja zbog vrućine i onečišćenja zraka te prisutnosti invazivnih biljnih i životinjskih vrsta. Njegov se znanstveni rad dotiče i psiholoških posljedica velikih vremenskih nepogoda. U takvim situacijama nerijetko dolazi do posttraumatskog stresnog poremećaja, ali i do manje poznate ekološke tuge koja se javlja uslijed nepovratne promjene krajolika uzrokovane klimatskim promjenama.
Hutter također upozorava na dramatično skraćeni vremenski okvir za provedbu potrebnih mjera te zagovara strukturne promjene i održivo urbanističko planiranje s ciljem smanjenja učinka klimatskih promjena. Zato ga je ovaj projekt, koji povezuje zaštitu klime i mjere prilagodbe klimatskim promjenama s kreativnošću i maštom, oduševio.
City of Vienna | International Offices – Zagreb | Ekovjesnik