Dubašljanski drmuni – tradicijsko znanje i održive prakse u službi očuvanja bioraznolikosti i identiteta
Krk: Provedba aktivnosti projekta FoRESisT u Malinskoj - KD Dubašnica
U okviru projekta prekogranične suradnje Interreg SI-HR „Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području – FoRESisT“, u Dubašnici na otoku Krku istražuju se bioraznolikost, uloga prirodnih staništa u životu zajednice te povezanost tradicijskih održivih praksi upravljanja krajobrazom s očuvanjem bioraznolikosti.
Šume Dubašnice stoljećima su oblikovale život otočana, a trenutačno su u središtu istraživanja i aktivnosti u sklopu projekta „FoRESisT: FOrest RESilience through socio-economic and cultural Transformation – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području“.
Projekt koji u Malinskoj provodi komunalno društvo Dubašnica d.o.o. okuplja znanstvenike, stručnjake i lokalnu zajednicu s ciljem očuvanja dragocjene bioraznolikosti i tradicijskih održivih praksi koje su oblikovale krajolik i kulturu ovog dijela otoka Krka.
- Dubašljanski mozaik - šume, pašnjaci i vodene površine © Hrvoje Jurić
Ukupni proračun projekta iznosi 1.474.765,94 eura i sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program Interreg Slovenija – Hrvatska u iznosu od 80 posto. Vodeći partner ovog projekta je Grad Opatija, dok u provedbi uz Komunalno društvo Dubašnica, sudjeluju Hrvatski šumarski institut te slovenski partneri Gozdarski inštitut Slovenije, Univerza na Primorskem i Nativa Institute.
U okviru projekta provedena su temeljita istraživanja prirodnih staništa s ciljem utvrđivanja njihove očuvanosti, pripadajuće bioraznolikosti, definiranja prijetnji njihovu opstanku te naravno nalaženja modela njihovog očuvanja. Analize su obuhvatile šume, travnjake i slatkovodna staništa. Utvrđeno je da su gotovo sva staništa zadovoljavajuće očuvana, ali istodobno im prijeti značajna opasnost za daljnji opstanak.
Najveće prijetnje opstanku staništa prepoznate su u neizvjesnosti klimatskih promjena, širenju invazivnih vrsta te napuštanju tradicijskih održivih praksi gospodarenja. Zabilježena je zadovoljavajuća prisutnost mnogih vrsta sisavaca – od uobičajenih poput srne, crvene lisice i običnog zeca, do rjeđih kao što je divlja mačka. Istodobno je utvrđena i značajna prisutnost divlje svinje i zlatnog čaglja, invazivnih vrsta koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti lokalnih ekosustava. Također, još jednom je potvrđeno koliko je otok Krk važno stanište za mnoge vrste ptica, gmazova, vodozemaca, kukaca, ali i biljaka i gljiva.
- Drmun i trinkanje stoljetne tradicija koje su očuvale krčke šume © Fran Karabaić
Uz biološka istraživanja, projekt obuhvaća i etnografsko dokumentiranje znanja i tradicijskih praksi održivog upravljanja krajobrazom Dubašnice, s posebnim naglaskom na tradiciju drmuna – šumskog pašnjaka karakterističnog za ovo područje.
Lokalno stanovništvo podijelilo je svoja sjećanja i znanja o korištenju šuma, pašnjaka i lokvi, ali i o vještinama i vrijednostima koje su bile neraskidivo povezane s tim prostorima. Ta svjedočanstva potkrijepljena rezultatima analiza otkrivaju kako su održive prakse generacijama omogućavale skladan suživot čovjeka i prirode na obostranu korist te pridonijele stvaranju iznimne bioraznolikosti koju Krčani danas baštine. Revitalizacija tih praksi ključna je ne samo za očuvanje istraživanih staništa i s njima povezane bioraznolikosti, nego i za jačanje otpornosti krajobraza na klimatske promjene te dugoročno očuvanje identiteta zajednice.
U idućim fazama projekta planirano je predstavljanje rezultata analiza kroz radionice, edukacije i aktivno uključivanje šire javnosti. Predviđena je i provedba pilot-aktivnosti usmjerenih na očuvanje istraživanih staništa, među kojima su čišćenje i obnova lokvi, obnova stabala hrasta medunca tradicionalnim zahvatom trinkanjem, obnova travnjaka te izrada akcijskog plana njihova dugoročnog očuvanja.
- Slatkovodna staništa (lokve), stoljećima održavana od strane čovjeka vrelo su bioraznolikosti i fokus projekta © FoRESisT
„Ove aktivnosti nisu ulaganje samo u prirodu, nego i u ljude – u znanja, iskustva i vrijednosti koje oblikuju naš odnos prema krajoliku. Kroz projekt FoRESisT stvaraju se uvjeti za održivo stočarstvo i poljoprivredu, očuvanje dragocjene bioraznolikosti i jačanje otpornosti prirodnih staništa, ali i za prijenos vrijednih tradicijskih znanja. Jer samo zajednica koja razumije svoju baštinu može sigurno graditi svoju budućnost. Očuvanje tradicijskih znanja i praksi znači očuvanje krajolika, ali i načina života i identiteta otoka Krka za generacije koje dolaze“, zaključuje Toni Kraljić, direktor komunalnog društva Dubašnica.