Koje europske zemlje postižu najviše stope recikliranja ambalažnog otpada?
Ambalažni otpad i različite stope recikliranja u državama članicama EU-a
U okviru Europskog zelenog plana, EU promiče kružno gospodarstvo koje stvara manje otpada, a pritom ga bolje reciklira. To se posebno odnosi na ambalažni otpad koji se u državama članicama EU-a trenutačno reciklira u vrlo različitim omjerima.
Nakon što se proizvod kupi i potroši ostaje ambalaža: s prosjekom od gotovo 178 kilograma ambalaže proizvedene po stanovniku u 2023. godini, Europska unija još uvijek je prilično daleko od cilja smanjenja količine otpada.
U EU-u je 2023. reciklirano 67 posto ambalaže. Prema podacima Eurostata, ta brojka obuhvaća materijale „koji su korišteni za pakiranje, zaštitu, rukovanje, dostavu i prezentaciju robe – od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača“. A koje države članice EU-a postižu najbolje rezultate u recikliranju ambalažnog otpada?
Belgija predvodi u recikliranju ambalaže
Belgija je sa 79,7 posto reciklirane ambalaže u 2023. bila najbolja, a Malta s 31,8 posto (podatak za 2022.) uvjerljivo najgora u EU-u. Razlike među državama članica EU-a su očite, no većina europskih zemalja reciklira između 60 i 70 posto recikliranja ambalaže.
Uz Maltu, loše rezultate imaju i Rumunjska (37,3 posto u 2022.) te Grčka (43,4 posto u 2022.), a od Hrvatske (51,9 posto) gora je još jedino Mađarska (46,5 posto).
S druge strane, šest država članica EU-a prelazi prag od 70 posto reciklirane ambalaže. Iza Belgije slijede Italija (77,2 posto), Nizozemska (75,8 posto), Češka (74,8 posto), Slovenija (73,6 posto) i Slovačka (71,9 posto). Cipar je nešto ispod 70 posto (69,5 posto u 2022.), ali je znatno povećao svoje kapacitete recikliranja: s 34 posto u 2008. na 70,2 posto u 2018., što predstavlja skok od više od 36 postotnih bodova u samo deset godina.
Ciljevi na razini Europske unije
Od 1994. Europska unija djeluje na smanjenju količine otpada i reguliranju recikliranja. Novi propis, koji je stupio na snagu u veljači 2025., dodatno jača te napore: usklađuje pravila među državama članicama i uvodi kriterije o vrstama dopuštene ambalaže. Taj propis, nazvan Packaging & Packaging Waste Regulation (PPWR – regulativa o ambalaži i ambalažnom otpadu), ima za cilj:
- spriječiti nastanak i smanjiti količinu ambalažnog otpada, posebno kroz veći broj sustava za ponovnu uporabu i punjenje;
- učiniti svu ambalažu ekonomski održivo reciklabilnom do 2030. godine;
- povećati sigurnu uporabu reciklirane plastike u ambalaži;
- smanjiti uporabu novih plastičnih materijala (djevičanska plastika) u ambalaži i postaviti sektor na put klimatske neutralnosti do 2050.