Europa se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta, upozorava Europska agencija za okoliš

Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je sedmo izdanje izvješća o stanju okoliša na europskom kontinentu: Stanje okoliša u Europi nije dobro, a prijetnje prirodi i učinci klimatskih promjena najveći su izazovi

U ponedjeljak, 29. rujna, Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je sedmo izdanje svog izvješća o stanju okoliša u Europi. Njegovo sedmo izdanje predstavlja najopsežniju procjenu stanja i izgleda za okoliš, klimu i održivost u Europi, nudeći znanstveno utemeljene uvide potrebne za donošenje odluka koje će oblikovati budućnost Europe.

Prema danas objavljenom najopsežnijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju okoliša, učinci ubrzanih klimatskih promjena predstavljaju hitan izazov. Izgledi za većinu trendova u vezi s okolišem zabrinjavaju i predstavljaju velik rizik za gospodarski prosperitet, sigurnost i kvalitetu života u Europi.

U svom najnovijem izvješću o stanju okoliša u Europi, koje se objavljuje svakih pet godina, Europska agencija za okoliš (EEA) iznosi uglavnom zabrinjavajuće zaključke, iako pozdravlja napredak postignut u smanjenju onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova. Najveće upozorenje odnosi se na gubitak bioraznolikosti: priroda je posvuda u opadanju – na kopnu, u moru i rijekama. Kao glavni uzroci degradacije okoliša posebno se ističe prekomjerna poljoprivredna i industrijska eksploatacija, kao i onečišćenje koje uzrokuje. Vodni resursi osobito su ugroženi: trećina kontinenta i njegovog stanovništva već pati od nestašice vode, navodi se u izvješću.

Klimatske promjene i degradacija okoliša najveći izazovi

U izvješću se naglašava da klimatske promjene i degradacija okoliša predstavljaju izravnu prijetnju europskoj konkurentnosti, koja ovisi o prirodnim resursima. Također, ističe se kako postizanje klimatske neutralnosti do 2050. ovisi o boljem i odgovornom upravljanju zemljom, vodom i drugim resursima. Zaštitom prirodnih resursa, ublažavanjem i prilagodbom klimatskim promjenama te smanjenjem onečišćenja izgradit će se otpornost vitalnih društvenih funkcija koje ovise o prirodi, kao što su sigurnost opskrbe hranom, pitka voda i obrana od poplava.

Europska agencija za okoliš (EEA) stoga poziva na jačanje provedbe politika i dugoročnijih mjera za poticanje održivosti o kojima je već postignut dogovor u okviru Europskog zelenog plana. Takve mjere u skladu su s prioritetima iz Kompasa konkurentnosti Europske komisije u području inovacija, dekarbonizacije i sigurnosti.

Izvješće o okolišu u Europi za 2025. godinu najopsežnija je analiza trenutačnog stanja i izgleda za okoliš, klimu i održivost kontinenta, koja se temelji na podacima iz 38 zemalja. U izvješću se ističe da je Europska unija svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena jer od 2005. smanjuje svoje emisije stakleničkih plinova i upotrebu fosilnih goriva uz udvostručenje udjela obnovljivih izvora energije.

Tijekom posljednjih 10 do 15 godina postignut je značajan napredak i u poboljšanju kvalitete zraka te povećanju recikliranja otpada i učinkovitosti resursa. Napredak u nizu čimbenika koji omogućuju prelazak na održivost, kao što su inovacije, zeleno zapošljavanje i održivo financiranje, također je razlog za nadu.

„Ovo izvješće predstavlja jasan podsjetnik na to da Europa mora ostati na zacrtanom putu pa čak i ubrzati svoje klimatske ambicije i ambicije u pogledu okoliša. Nedavni ekstremni vremenski uvjeti pokazuju koliko naše blagostanje i sigurnost postaju krhki kada se priroda uništava, a klimatski utjecaji se pojačavaju. Odgađanjem naših klimatskih ciljeva samo bi se povećali troškovi, produbile nejednakosti i oslabila naša otpornost. Zaštita prirode ne predstavlja trošak. Riječ je o ulaganju u konkurentnost, otpornost i dobrobit naših građana. Ako sada pojačamo djelovanje, možemo izgraditi čišću, pravedniju i otporniju Europu za buduće generacije.” – izjavila je Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica Europske komisije za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju.

„Iako je postignut napredak, stanje našeg okoliša jasan je poziv na poduzimanje daljnjih mjera za smanjenje onečišćenja, obnovu prirode i zaštitu bioraznolikosti. Moramo preispitati vezu između okoliša i gospodarstva te na zaštitu prirode gledati kao na ulaganje, a ne trošak. Zdrava priroda temelj je zdravog društva, konkurentnog gospodarstva i otpornog svijeta, zbog čega EU nastavlja raditi na ispunjavanju obveza u području zaštite okoliša.” – kazala je Jessika Roswall, povjerenica za okoliš, otpornost vodoopskrbe i konkurentno kružno gospodarstvo.

„Ovim se izvješćem naglašava hitna potreba da EU zadrži svoje snažne klimatske ambicije. Kao kontinent koji se najbrže zagrijava, Europa je iz prve ruke svjedočila razornom učinku klimatskih promjena, što se nedavno vidjelo u ozbiljnim šumskim požarima koji su izbili tijekom ovog ljeta. Troškovi nedjelovanja su golemi, a klimatske promjene predstavljaju izravnu prijetnju našoj konkurentnosti. Držanje zacrtanog plana ključno je za zaštitu našeg gospodarstva.” – izjavio je Wopke Hoekstra, povjerenik za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast.

„Ne možemo si dopustiti smanjenje ambicija u području klime, okoliša i održivosti. U našem izvješću o stanju okoliša, sastavljenom u suradnji s 38 zemalja, jasno se iznosi znanstveno utemeljeno znanje i pokazuje zašto moramo djelovati. U Europskoj uniji imamo politike, alate i znanje te desetljeća iskustva u zajedničkom radu na postizanju naših ciljeva održivosti. Ono što činimo danas oblikovat će našu budućnost.” – zaključila je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA).

Složeni izazovi pred nama

Bioraznolikost se smanjuje u svim kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima u Europi zbog stalnih pritisaka potaknutih neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje, koji posebno dolaze do izražaja u prehrambenom sustavu. Gledajući unaprijed, u izvješću se navodi da se očekuje nastavak pogoršanja stanja bioraznolikosti i ekosustava u Europi, pri čemu nije vjerojatno da će se dogovoreni ciljevi politike ispuniti do 2030.

Slično tome, pod velikim pritiskom su i europski vodni resursi, pri čemu nestašica vode pogađa trećinu europskog stanovništva i teritorija. U izvješću se navodi da je održavanje zdravih vodenih ekosustava, zaštita slivnih područja i obnavljanje resursa podzemnih voda ključno za osiguravanje buduće otpornosti vodoopskrbe u Europi.

Pozivajući na nastavak napora u razvoju obnovljivih izvora energije i smanjenju emisija, Europska agencija za okoliš pokazuje suzdržanost prema oslanjanju na nuklearnu energiju, ponajviše zbog njezinog utjecaja na zagrijavanje vodotoka.

Kad je riječ o klimatskim promjenama, Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na planetu, o čemu svjedoče temperaturni rekordi koji se obaraju svake godine. Klima se mijenja alarmantnom brzinom i ugrožava sigurnost, javno zdravlje, ekosustave, infrastrukturu i gospodarstvo. Sve veća učestalost i razmjeri katastrofa povezanih s klimom, kao i spoznaja da će se klima nastaviti mijenjati čak i uz ambiciozne napore EU-a za ublažavanje klimatskih promjena, naglašavaju hitnu potrebu za prilagodbom europskog društva i gospodarstva, uz istodobno osiguravanje da nitko ne bude zapostavljen.

Ti glavni izazovi zahtijevaju preispitivanje povezanosti između našeg gospodarstva i prirodnog okoliša, tla, vode i prirodnih resursa, navodi se u izvješću. Samo obnovom prirodnog okoliša u Europi moći će se održati konkurentno gospodarstvo i visoka kvaliteta života europskih građana.

Širenje i povećanje dosega

U izvješću se navodi da su hitno potrebne korjenite promjene u sustavima proizvodnje i potrošnje – dekarbonizacija gospodarstva, prelazak na kružno gospodarstvo, smanjenje onečišćenja i odgovorno upravljanje prirodnim resursima. Politike EU-a, uključujući Europski zeleni plan, pružaju jasan put prema održivosti.

Također, u izvješću se posebno ističu napori za obnovu staništa putem rješenja koja se temelje na prirodi, čime će se izgraditi otpornost te pomoći u naporima za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Naglašava se i potreba za dekarbonizacijom ključnih gospodarskih sektora, posebice prometa, te rješavanjem problema emisija iz poljoprivrede. Povećanjem kružnosti mogla bi se smanjiti ovisnost Europe o uvozu energije i kritičnih sirovina. Nadalje, ulaganjem u digitalnu i zelenu tranziciju europske industrije Europa može povećati produktivnost i postati globalni predvodnik u zelenim inovacijama te razviti tehnologije za dekarbonizaciju industrija u kojima je teško smanjiti emisije, kao što su industrija čelika i cementa.

• Europska agencija za okoliš (EEA) / Ekovjesnik

Pariz 2050. gradi se već sada!

Scenarij s 50 stupnjeva Celzija prema predviđanjima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u Parizu se još uvijek može izbjeći. No, to zahtijeva odlučno i hitno djelovanje, a s obzirom na to da klimatske promjene također pogoršavaju društvene nejednakosti, Pariz će s prilagodbom i zelenom transformacijom odlučno nastaviti i u nadolazećim godinama.