Nove mjere za zaštitu i promicanje sektora vina u EU-u

Izmjena uredaba o poljoprivrednim proizvodima u pogledu određenih tržišnih pravila i sektorskih mjera potpore u sektoru vina i za aromatizirane proizvode od vina

Zastupnici su u utorak podržali novi zakon o jačanju zaštite i potpore europskim proizvođačima vina. Time će se osigurati više sredstava za vinogradare kako bi prilagodili proizvodnju kretanjima na tržištu, kao i dodatni alati za suočavanje s ekstremnim vremenskim uvjetima. Vino s manje od 0,05 posto alkohola označavat će se kao „bezalkoholno 0,0 %”, a osigurava se i veća potpora vinskom turizmu, izvozu i promociji vina.

Europski parlament je s 625 glasova za, 15 protiv i 11 suzdržanih odobrio privremeni dogovor koji je postignut s državama članicama EU-a 4. prosinca 2025. Novim skupom pravila riješit će se izazovi s kojima se suočavaju proizvođači vina i otvoriti nove tržišne mogućnosti.

Kako bi se pojasnila pravila o dealkoholiziranim vinima, izraz „bez alkohola” popraćen izrazom „0,0 %” moći će se upotrebljavati ako jakost proizvoda ne premašuje 0,05 % volumnog udjela alkohola. Proizvode čija je jakost veća od 0,5 % vol., ali su istodobno već najmanje 30 % niži od standardne alkoholne jakosti kategorije vina prije dealkoholizacije, trebalo bi označiti etiketama „pića sa smanjenim udjelom alkohola ”.

Više sredstava i fleksibilnosti za proizvođače vina

Kao odgovor na teške prirodne katastrofe, ekstremne vremenske uvjete ili izbijanje bolesti bilja, vinogradari će dobiti dodatnu potporu. U tekstu se predviđa i upotreba sredstava EU-a za takozvano „krčenje”, potpuno uklanjanje svih korijena na području zasađenom lozom.

Nacionalna gornja granica plaćanja za destilaciju vina i zelenu berbu iznosit će 25 % ukupnih raspoloživih sredstava po državi članici.

• © Cup of Couple / Pexels

Promidžba vinskog turizma i izvoza

Proizvođači će dobiti dodatnu potporu za promicanje vinskog turizma. Mjere za poticanje gospodarskog rasta u ruralnim područjima i promicanje kvalitetnih europskih vina u trećim zemljama bile bi prihvatljive za do 60 % financiranja EU-a, dok bi države članice mogle dodatno financirati do 30 % za mala i srednja poduzeća i 20 % za veća poduzeća. Prihvatljive aktivnosti mogle bi uključivati informativne i promotivne inicijative kao što su oglašavanje, događanja, izložbe i studije. Mogu se financirati tri godine, a mogu se dvaput obnoviti kako bi se obuhvatilo ukupno devet godina

„Ovaj zakon predstavlja pravodoban i učinkovit odgovor na krizu s kojom se suočava sektor vina. Europa reagira s pomoću konkretnih alata, kao što su upotreba europskih sredstava za krizne mjere, poboljšani uvjeti za promotivne i komunikacijske aktivnosti te veće sufinanciranje kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se brže prilagode klimatskim promjenama. Države članice imat će snažniji skup mjera za rješavanje izazova s kojima se sektor suočava u različitim zemljama i regijama.” – istaknula je izvjestiteljica Esther Herranz García (EPP, Španjolska).

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik

 

U središtu Rima otvoren urbani vinograd San Sisto

Rim i vino povezani su još od 8. i 7. stoljeća pr. n. e., kada je, prema legendi, drugi kralj Rima Numa Pompilius na prostoru današnjih carskih foruma dao posaditi vinovu lozu. Ta povezanost neprestano je rasla tijekom cijelog trajanja Rimskog Carstva, a nastavila se i kasnije zahvaljujući brojnim samostanima te potrebama srednjovjekovnog i suvremenog rimskog društva. Velik broj vinograda rezultirao je golemom proizvodnjom vina, koja je krajem 16. stoljeća iznosila oko 20 milijuna litara.