Napuljski zaljev u središtu pionirske operacije obnove dubokomorskih ekosustava

Uklanjanje odbačenih i izgubljenih mreža i ostalog ribolovnog alata iz dubokog mora

Uklanjanjem morskog otpada iz staništa koralja i spužvi, Napuljski zaljev (Golfo di Napoli) postao je područje jedne od prvih operacija pasivne obnove dubokomorskih ekosustava dosad provedenih na Sredozemlju.

Riječ je o pionirskom koraku u očuvanju dubokomorskog okoliša, u kojem utjecaj odbačenog i izgubljenog ribolovnog alata dovodi u opasnost opstanak jedinstvenih zajednica morskih organizama. Glavni koordinator aktivnosti bila je napuljska Zoološka postaja Anton Dohrn (Stazione Zoologica Anton Dohrn di Napoli – SZN), a uklanjanje ribarskih mreža i ostalog ribolovnog alata provedeno je tijekom istraživačke ekspedicije broda „Gaia Blu“ talijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća (Consiglio Nazionale delle Ricerche – CNR) u okviru oceanografske misije „Demetra“.

Podsjetimo, tijekom ekspedicije „Demetra“ prošle je godine na dubini od 500 m u središtu Dohrnovog kanjona u Napuljskom zaljevu otkriven dosad nepoznat veliki koraljni greben s dubokomorskim ekosustavom iznimne znanstvene i prirodne vrijednosti. Dohrnov kanjon jedan je od pilot-lokaliteta europskog projekta LIFE DREAM, koji vodi Institut za znanost o moru u Bologni (CNR-ISMAR). Projekt se bavi obnovom dubokomorskih staništa i njihovom zaštitom kroz multidisciplinarni pristup i primjenu naprednih tehnologija. Jedno od mjesta zahvata upravo je Napuljski zaljev, gdje je projekt uspostavio blisku suradnju s Morskim zaštićenim područjem Regno di Nettuno u različitim operativnim fazama.

Aktivnosti su obuhvatile dva lokaliteta velike ekološke vrijednosti: stjenovitu uzvisinu na dubini između 200 i 300 metara, naseljenu gustim zajednicama crnih koralja (Antipatharia), i Dohrnov kanjon s nedavno otkrivenim rijetkim bijelim koraljima, koji pripadaju vrstama Desmophyllum pertusum i Madrepora oculata. Te prave podmorske šume stvaraju složene trodimenzionalne strukture koje pružaju zaklon i stanište brojnim morskim vrstama.

Oba ekosustava ozbiljno su narušena utjecajem odbačenih i izgubljenih ribarskih mreža i konopa koji se omataju se oko kolonija, uzrokujući abrazije, fiziološka oštećenja i smanjenje reproduktivne sposobnosti, čime se posljedično mijenjaju lokalne ekološke dinamike.

Operacija uklanjanja provodila se uz pomoć daljinski upravljanog podmorskog vozila (Remotely Operated Vehicle – ROV), sposobnog za precizan rad na velikim dubinama. Nakon vizualnog mapiranja staništa, ribarski konopi i dijelovi mreža zapetljani u koralje rezali su se i uklanjali prema strogim protokolima kako bi se osigurala zaštita i cjelovitost dubokomorskih zajednica.

„Crni koralji izvanredni su organizmi zbog svoje iznimne dugovječnosti: neki primjerci na Sredozemlju stariji su od 2000 godina. Ovo su prave podmorske šume koje svjedoče o povijesti našeg mora i čuvaju budućnost bioraznolikosti”, objašnjava Frine Cardone, istraživač Zoološke postaje Anton Dohrn i voditelj njezine jedinice u projektu LIFE DREAM.

Te duboke podmorske šume imaju ključnu ekološku ulogu: pružaju stanište mnoštvu vrsta, reguliraju dinamiku morskih ekosustava i predstavljaju prirodne arhive klimatskih i okolišnih promjena. Njihova zaštita znači očuvanje jedinstvene baštine bioraznolikosti i ekološkog pamćenja.

„Napuljski zaljev prirodni je laboratorij iznimne bioraznolikosti”, dodaje Cardone. „Zaštita tih staništa znači očuvanje ključnih usluga ekosustava i ekološke baštine neprocjenjive vrijednosti.”

 

 

Operacija je bila izuzetno složena jer se odvijala u uvjetima slabe vidljivosti i na dnu bogatom osjetljivim biogenim strukturama. Svaki zahvat prethodno se temeljito mapirao, a alat se izvlačio ili, po potrebi, rezao kako bi se neutralizirao njegov utjecaj i spriječila daljnja oštećenja.

Pokretanje zahvata pasivne obnove predstavlja ključan korak u upravljanju i zaštiti dubokomorskih ekosustava. Za razliku od aktivne obnove, koja podrazumijeva unošenje ili presađivanje organizama, pasivna obnova usmjerena je na uklanjanje pritisaka i izravnih utjecaja uzrokovanih ljudskim aktivnostima, čime se potiče prirodna regeneracija staništa. U slučaju dubokomorskih ekosustava ta strategija ima posebnu vrijednost jer zajednice koje ih nastanjuju sporo rastu i često su sastavljene od dugovječnih organizama, za koje uklanjanje poremećaja predstavlja temeljni preduvjet oporavka.

Provedenim aktivnostima označen je početak konkretnog puta prema smanjenju morskog otpada i odbačenog ili izgubljenog ribolovnog alata, jedne od glavnih prijetnji bioraznolikosti i ekološkoj funkcionalnosti dubokih mora.

• © Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR)

„Projektom LIFE DREAM želimo zaštititi i obnoviti dubokomorske ekosustave Sredozemlja, osobito koraljne biokonstrukcije, ključne za morsku bioraznolikost i funkcioniranje oceana”, objašnjava Federica Foglini, prva tehnologinja CNR-ISMAR-a i koordinatorica projekta.

„Uz pomoć autonomnih senzora i naprednih tehnika obnove pratimo rast koralja i okolišne parametre, poput morskih struja i temperature, kako bismo razumjeli čimbenike koji utječu na oporavak dubokih staništa”, dodaje Giorgio Castellan, voditelj istraživačke misije „Demetra“ i istraživač CNR-ISMAR-a. „Konačni je cilj poduprijeti obnovu ekosustava i osigurati temeljne podatke za proširenje mreže zaštite na duboko more.”

Ova aktivnost predstavlja pilot-akciju integriranog istraživanja i očuvanja, usmjerenu na smanjenje antropogenog utjecaja i jačanje otpornosti Sredozemlja, čime se konkretno pridonosi zaštiti jedinstvene i još uvijek velikim dijelom neistražene prirodne baštine.

Kao potvrda nastojanja da se istraživanje pretoči u konkretne alate upravljanja, projekt potiče i javni susret s lokalnom zajednicom. Upravo danas, 4. ožujka 2026., u Kongresnom centru Sveučilišta Federico II. u Napulju (Università degli Studi di Napoli Federico II) održat će se skup pod nazivom „LIFE DREAM incontra il territorio“. Na skupu će se predstaviti dosad postignuti rezultati projekta te uspostaviti dijalog s regionalnim institucijama o mogućim strategijama očuvanja i zaštite dubokomorskih ekosustava na području Regije Kampanije.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

Inovacija u istraživanju podmorja Napuljskog zaljeva

Autonomno podvodno vozilo norveške tvrtke Kongsberg, HUGIN 3000, dugo je pet metara i dizajnirano za dubine do 3000 metara. Strateška investicija u vrijednosti od pet milijuna eura, omogućena zahvaljujući sredstvima talijanskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (PNRR), jača ulogu napuljske Zoološke postaje Anton Dohrn u međunarodnim istraživanjima mora.