Temperature površine mora u ožujku blizu rekordnih vrijednosti
Globalne površinske temperature mora u ožujku upućuju na vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña kasnije tijekom 2026.
U ožujku 2026. zabilježena je dosad druga najviša globalna temperatura površine mora, nakon one iz ožujka 2024., što odražava vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña, navodi u najnovijem klimatskom biltenu Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).
Prosječna temperatura površine mora (SST) u ožujku za izvan polarna područja oceana – između 60° južne i 60° sjeverne geografske širine – iznosila je 20,97 °C, što je druga najviša vrijednost nakon ožujka 2024., koji se približio kraju snažnog El Niño događaja. Značajno je da je dnevna temperatura površine mora postupno rasla tijekom cijelog ožujka. U skladu s tim, brojni klimatski centri, uključujući Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), prognoziraju prijelaz iz neutralnih uvjeta u El Niño u drugoj polovici 2026.
Snažan ili vrlo snažan El Niño mogao bi pridonijeti još jednoj rekordno toploj godini, pri čemu toplije površinske vode u ekvatorijalnom Pacifiku oslobađaju dodatnu toplinu u atmosferu.
„Podaci Copernicusa za ožujak 2026. donose ozbiljnu sliku: +1,48 °C iznad predindustrijskih razina, dosad najniži opseg arktičkog morskog leda zabilježen za ožujak i temperature površine mora koje se ponovno približavaju povijesnim maksimumima. Svaki od tih pokazatelja sam po sebi je značajan, a zajedno prikazuju klimatski sustav pod stalnim i ubrzanim pritiskom. Pouzdani podaci, dobiveni iz milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja, više nisu znanstveni luksuz. Oni su temelj svake ozbiljne prilagodbe klimatskim promjenama i oblikovanja politika“, rekao je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus pri ECMWF-u.
- Dnevna temperatura površine mora (°C) prosječno izračunata za izvan polarna područja svjetskog oceana (60°S–60°N) za 2023. (žuto), 2024. (narančasto), 2025. (crveno) i 2026. (tamnocrveno). Sve ostale godine između 1979. i 2022. prikazane su sivim linijama. Dnevni prosjek za referentno razdoblje 1991.–2020. prikazan je isprekidanom sivom linijom. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Podsjetimo, ožujak 2026. bio je drugi najtopliji ožujak ikad zabilježen na kopnu Europe i četvrti najtopliji na svjetskoj razini, pri čemu je globalna prosječna temperatura bila +1,48 °C iznad procijenjene predindustrijske razine iz razdoblja 1850.–1900.
Izvan Europe, dijelove SAD-a i Meksika pogodio je dosad nezabilježen rani toplinski val, dok su veći dio Arktika, sjeveroistočne Rusije i dijelovi Antarktike također bili topliji od prosjeka.
Opseg morskog leda na Arktiku bio je najniži ikad zabilježen za ožujak, 5,7 % ispod prosjeka iz razdoblja 1991.–2020., dok je opseg leda na Antarktici bio 10 % ispod prosjeka.
U većem dijelu Europe ožujak je bio sušniji od prosjeka, što je u snažnom kontrastu s iznimnim oborinama i poplavama u veljači. Ipak, obilne kiše uzrokovale su poplave u dijelovima Islanda, Sjevernog Kavkaza, Azerbajdžana, Italije i Grčke.
Ekovjesnik