Alpenklima – stanje klime u središnjim i istočnim Alpama
Temperaturne inverzije i manjak oborina uzrokovali izražen nedostatak snijega tijekom zime 2025./2026.
Alpska regija jače je pogođena posljedicama emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem nego mnogi drugi prirodni prostori. U ovom iznimno osjetljivom području učinci klimatskih promjena jasno su vidljivi: snijega je sve manje, ledenjaci ubrzano gube masu, a ljetne vrućine postaju sve veći problem, čak i na višim nadmorskim visinama.
Zimsko polugodište 2025./2026. u klimatskom je smislu pokazalo velike sličnosti s prethodnim zimskim polugodištem 2024./2025., a u središnjim i istočnim Alpama ponovno je zabilježen izražen manjak oborina i snijega. Istodobno je bilo mnogo sunčanih dana, osobito u planinskim područjima, uz temperature više od prosjeka. Na to upozoravaju njemačka meteorološka služba Deutscher Wetterdienst (DWD), GeoSphere Austria i Švicarski savezni ured za meteorologiju i klimatologiju MeteoSwiss u najnovijem izdanju publikacije „Alpenklima – stanje klime u središnjim i istočnim Alpama“.
„Alpenklima“ je zajednička publikacijska serija nacionalnih meteoroloških službi Njemačke, Austrije i Švicarske koja donosi pregled aktualnog stanja klime i najvažnijih klimatoloških događaja u središnjim i istočnim Alpama te ih smješta u kontekst dugoročnog razvoja klime na području triju država. Osim toga, u svakom izdanju posebno se obrađuju odabrani klimatološki događaji proteklog polugodišta, a jedno aktualno klimatsko pitanje detaljnije se analizira uz prikaz najnovijih znanstvenih spoznaja.
- © DWD, GeoSphere Austria, MeteoSchweiz
Gore plavo, dolje sivo
Temperaturne inverzije bile su vrlo česte kao i tijekom prethodnog zimskog polugodišta: planinska područja obilježena su sunčanim vremenom i blagim temperaturama, dok su niži predjeli ostajali pod maglom ili niskom naoblakom uz mraz i hladnoću.
Zbog učestalih temperaturnih inverzija odstupanja temperature od prosjeka razdoblja 1991.–2020. bila su veća u višim planinskim područjima nego u nizinama izvan Alpa. To je bilo posebno izraženo u prosincu, kada je na nadmorskim visinama iznad 1500 metara temperatura bila viša za 3,4 °C od prosjeka, dok je u nižim područjima odstupanje iznosilo oko 2 °C.
- Mjesečna odstupanja oborina i visine snijega zimi 2025./26. u usporedbi s klimatskim prosjekom za razdoblje 1991.–2020. © DWD, GeoSphere Austria, MeteoSchweiz
Manjak snijega: previše topline ili premalo oborina?
Jedna od posljedica dugotrajne prevlasti anticiklona i maglovitog vremena bio je izražen nedostatak snijega. Prosječne visine snježnog pokrivača u alpskom području Njemačke, Austrije i Švicarske tijekom zimskog polugodišta 2025./2026. bile su među pet najnižih od 1991. godine.
Iako je zimsko polugodište bilo toplije od prosjeka, nedostatak snijega u višim planinskim područjima prvenstveno je posljedica manjka oborina. U sjevernim Alpama Njemačke, Austrije i Švicarske riječ je o drugoj najsušoj zimi od 1991., dok je u južnim Alpama zabilježena najsuša zima u promatranom razdoblju. Jedino je veljača donijela više oborina od prosjeka za razdoblje 1991.–2020.
Za razliku od prirodnog snijega, vremenske prilike obilježene anticiklonama i temperaturnim inverzijama bile su povoljne za umjetno zasnježivanje i očuvanje tehnički proizvedenog snijega. Kao i prethodne godine, zimska turistička odredišta opremljena sustavima za zasnježivanje upravo su zahvaljujući njima uspjela osigurati uspješnu sezonu.
Klimatske promjene podjednako pogađaju cijelo alpsko područje
„Alpska regija osjetljivija je na posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem nego mnogi drugi prirodni prostori. U ovom jedinstvenom i osjetljivom ekosustavu promjene su osobito vidljive, zbog čega su pouzdane informacije i analize klimatskih kretanja od iznimne važnosti. Publikacijom 'Alpenklima – stanje klime u središnjim i istočnim Alpama' pružamo prekogranični pregled klimatskog stanja Alpa. Na taj se način klimatski razvoj pojedinih država promatra u širem kontekstu te sustavno prati kako bi se ovaj vrijedan prirodni, životni i gospodarski prostor što bolje zaštitio od posljedica klimatskih promjena“, ističu njemački Deutscher Wetterdienst, austrijski GeoSphere Austria i Švicarski savezni ured za meteorologiju i klimatologiju MeteoSwiss.
Stjepan Felber | Ekovjesnik