U nedjelju i ponedjeljak vrhunac toplinskog vala u Italiji
Vrućine će krajem mjeseca dodatno pogoršati vrlo visoka vlažnost zraka i sparina koja neće popuštati ni danju ni noću, osobito u području Padske nizine gdje će toplinsko opterećenje biti najviše izraženo.
Kraj lipnja donosi rekordne temperature i vrhunac toplinskog vala između nedjelje i ponedjeljka, 28. i 29. lipnja, kada bi temperature zraka u pojedinim dijelovima Italije mogle dosegnuti 40 °C. Početkom srpnja očekuje se osjetno svježije vrijeme uz nestabilnije vremenske prilike.
U nedjelju će se jutarnje temperature uglavnom kretati iznad 20 °C, a ponegdje se neće spuštati ni ispod 26–27 °C. Najviše dnevne temperature bit će u blagom porastu te će se gotovo posvuda kretati između 30 i 38 °C. Temperature do 40 °C ponajprije se očekuju u južnom dijelu Padske nizine te u Toskani, Umbriji i Laciju.
Nakon pretežno sunčanog ili malo oblačnog jutra, u ponedjeljak će se uz planinske predjele Apeninskog poluotoka i talijanskih otoka razvijati naoblaka, uz mjestimične pljuskove i grmljavinska nevremena, osobito poslijepodne i navečer u Alpama. Zadržat će se vrlo vruće i mjestimice izrazito sparno vrijeme. Jutarnje temperature često će biti oko 24–25 °C, dok će se najviše dnevne uglavnom kretati između 30 i 38 °C. Najviše temperature, od 39 do 40 °C, očekuju se u Emiliji-Romagni, Toskani i Umbriji.
Do utorka 30. lipnja očekuje se postupno jačanje atmosferske nestabilnosti, što će pogodovati sve češćem razvoju grmljavinskih nevremena, ponajprije u planinskim područjima. Početkom srpnja očekuje se završetak toplinskog vala zahvaljujući prodoru prve sjevernoatlantske ciklone u mjesecu, koja će donijeti svježiji zrak i izraženije razdoblje nestabilnog vremena.
Zbog vrlo izraženog temperaturnog kontrasta između srijede i petka, 1. i 3. srpnja postoji povećan rizik od jakih nevremena, tuče i pijavica. Istodobno će zapuhati jači sjeverni vjetrovi koji će omogućiti znatnu izmjenu zraka i donijeti osjetan pad temperature pa bi se maksimalne vrijednosti posvuda trebale spustiti ispod 35 °C.
Toplinski val uzrokuje brojne probleme diljem Italije
Za subotu i nedjelju, 27. i 28. lipnja, talijansko Ministarstvo zdravstva izdalo je crveno upozorenje na toplinski val za 18 gradova: Anconu, Bari, Bolognu, Bolzano, Bresciu, Firencu, Frosinone, Genovu, Latinu, Milano, Perugiu, Pescaru, Rieti, Rim, Torino, Veneciju, Veronu i Viterbo. Narančasto upozorenje izdano je za Campobasso, Civitavecchia, Napulj i Palermo te dodatno za Cagliari i Trst u nedjelju, 28. lipnja.
U nedjelju, 28. lipnja, temperature bi u Milanu, Torinu i Bologni mogle doseći 37 °C, u Rimu 36 °C, a na jugu Italije 34 °C u Napulju i 31 °C u Palermu. Najviša temperatura od 40 °C očekuje se u Ferrari i Firenci, a riječ je o temperaturnoj vrijednosti koja je u tim gradovima 10 °C viša za ovo doba godine.
Rekordne temperature u subotu su zabilježene u velikom dijelu Italije, a mogle bi biti glavni uzrok smrti 82-godišnjeg turista iz Rima na plaži u Marini di Grosseto, kojem je pozlilo neposredno nakon izlaska iz mora.
U Bolzanu je zabilježena najtoplija lipanjska noć otkad postoje mjerenja, pri čemu se temperatura nije spuštala ispod 25,4 °C, a na Sardiniji su u unutrašnjosti zabilježene temperature između 40 i 41 °C, izvijestio je Rai News.
U bolnici Baggiovara u Modeni pacijenti navode da je temperatura u prostorijama Hitnog odjela interne medicine dosegnula 29 °C, dok sindikati CGIL i UIL upozoravaju na „nepodnošljive temperature u firentinskim muzejima”. U Milanu je Povorka ponosa održana prema planu, iako se sve češće postavlja pitanje treba li zbog sve učestalijih toplinskih valova promijeniti termin njezina održavanja.
Rijeka Pad (Po) na području Cremone je u vrlo teškom stanju. Vodostaj je u stalnom padu, a na brojnim mjestima pojavili su se veliki sprudovi. Dugotrajan i intenzivan toplinski val dodatno pogoršava sušu u cijelom slivu rijeke zbog čega su poljoprivreda i vodni resursi pod sve većim pritiskom.
Rizik od dehidracije: osam od deset Talijana ne pije dovoljno vode
Stručnjaci upozoravaju da nagli porast temperature opterećuje ne samo organizam nego i mentalno zdravlje jer tijelo nema dovoljno vremena za prilagodbu. Ipak, istraživanje tvrtke Pool Pharma, provedeno na uzorku od 350 ispitanika, pokazuje da čak osam od deset Talijana ne unosi preporučenu količinu tekućine tijekom ljetnih vrućina.
Samo 20 % ispitanika, uglavnom žena, navodi da dnevno popije preporučenu količinu vode. Oko 25 % uspije popiti približno dvije litre dnevno, 15 % tek jednu litru, dok čak 40 % uopće ne prati koliko vode popije tijekom dana.
Istodobno, 55 % ispitanika priznaje da žeđ pokušava utažiti zaslađenim pićima, dok trećina ne odustaje od alkohola – aperitiva, vina, piva ili žestokih pića – iako upravo alkohol povećava gubitak tekućine iz organizma. Nadalje, 23 % smatra da sladoled i bezalkoholna pića pridonose hidrataciji, a 27 % vjeruje da je jedan dnevni obrok voća i povrća dovoljan za nadoknadu manjka vode i elektrolita ako se ne pije dovoljno vode.
Takve navike mogu ozbiljno narušiti hidrataciju organizma i ravnotežu elektrolita, koje su tijekom toplinskih valova posebno važne. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje unos najmanje 35 ml vode po kilogramu tjelesne mase, što za osobu tešku 70 kg iznosi oko 2,5 litre vode dnevno. Istodobno preporučuje i svakodnevni unos najmanje 400 grama voća i povrća.
Glavna direktorica tvrtke Pool Pharma Camilla Pizzoni ističe da su te preporuke općenite te da ih treba prilagoditi individualnim potrebama i vremenskim uvjetima, osobito tijekom ljeta. Dodaje kako loše prehrambene navike, koje mnogi zadržavaju i tijekom toplijih mjeseci, znatno povećavaju rizik od dehidracije i narušavanja općeg zdravstvenog stanja.
- Toplinski val: crveno upozorenje i tijekom vikenda | Zbog vrlo visokih temperatura u Rimu je proglašena treća, najviša razina upozorenja. Crveno upozorenje označava izvanredne uvjete uzrokovane dugotrajnim toplinskim valom, koji mogu imati ozbiljne posljedice za zdravlje ne samo starijih osoba i drugih ranjivih skupina, nego i zdravih i fizički aktivnih ljudi. © Roma Capitale
Ekstremne vrućine ugrožavaju 193 milijuna Europljana
Aktualni toplinski val budi sjećanja na onaj katastrofalni iz kolovoza 2003. godine, jedan od najsmrtonosnijih u novijoj europskoj povijesti, tijekom kojeg je, prema procjenama, u Italiji preminulo 4000, a u cijeloj Europi najmanje 30 000 osoba. Prema analizi časopisa The Economist, procjenjuje se da su tijekom aktualnog toplinskog vala u tri dana, od 24. do 26. lipnja, ekstremne vrućine u Europi mogle uzrokovati oko 12 000 dodatnih smrtnih slučajeva.
Procjena se temelji na prognoziranim srednjim temperaturama za 854 europska grada te modelu koji su razvili Pierre Masselot i Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene & Tropical Medicine – LSHTM), koji analizira povezanost temperature i smrtnosti. Rezultati pokazuju da broj žrtava neće ovisiti samo o apsolutnim temperaturama, nego i o tome koliko one odstupaju od uobičajenih vrijednosti te o lokalnim klimatskim i demografskim obilježjima. Primjerice, temperatura od 30 °C u Manchesteru znatno je smrtonosnija nego ista temperatura u Madridu.
Autori istraživanja ističu da ni ljudski organizam ni zgrade u mnogim europskim gradovima nisu dovoljno prilagođeni ovako ekstremnim vrućinama. Najveći porast stope smrtnosti, prema njihovoj analizi, očekuje se u Parizu, gdje bi se rizik od smrti mogao povećati za više od 300 %. Razlog bi, među ostalim, mogao biti učinak zagrijavanja karakterističnih pocinčanih krovova koji prevladavaju u francuskoj prijestolnici. U Londonu bi se rizik od smrti mogao povećati za oko 200 %, u Milanu za približno 170 %, dok se za Rim procjenjuje porast od nešto više od 100 %.
Stjepan Felber | Ekovjesnik