Danas je na snagu stupila zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće
Prema procjenama Europske agencije za okoliš (EEA), svake godine uništi se između 264 000 i 594 000 tona tekstila.
Svake godine u Europi se uništi između četiri i devet posto neprodane tekstilne robe. Od danas se ta loša praksa mijenja jer je u Europskoj uniji na snagu stupila zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće.
Velike tvrtke više ne smiju uništavati neprodanu odjeću, obuću i modne dodatke. Umjesto toga, morat će ih prodati na sniženjima ili na alternativnim tržištima, donirati humanitarnim organizacijama ili društvenim poduzećima, ponovno upotrijebiti i reciklirati. Zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće za srednje velike tvrtke primjenjivat će se od 2030. godine.
Ova zabrana spriječit će rasipanje vrijednih proizvoda, kao i resursa i sirovina utrošenih za njihovu proizvodnju, te će istodobno smanjiti njihov negativan utjecaj na okoliš i klimu.
Zabrana proizlazi iz Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda (Ecodesign for Sustainable Products Regulation – ESPR), jednog od ključnih zakonodavnih akata Europskog zelenog plana. Cilj nije samo spriječiti uništavanje neprodane odjeće nego promijeniti način na koji se odjeća dizajnira, proizvodi, prodaje i koristi tijekom cijelog životnog ciklusa.
Europska komisija procjenjuje da se svake godine uništi između četiri i devet posto neprodanog tekstila, što rezultira emisijama od oko 5,6 milijuna tona CO₂. To je, primjerice, usporedivo s ukupnim godišnjim neto emisijama Švedske 2021. godine.
Najveća promjena odnosi se na poslovni model modne industrije
Mnogi veliki, a osobito luksuzni brendovi, godinama su uništavali neprodane kolekcije kako bi očuvali ekskluzivnost svojih proizvoda i spriječili pad cijena ili pojavu robe na sivom tržištu. Od danas to za velike tvrtke više nije dopušteno, osim u strogo propisanim iznimnim slučajevima, primjerice kada su proizvodi opasni, krivotvoreni ili nepopravljivo oštećeni.
Stupanjem na snagu zabrane uništavanja neprodane odjeće i obuće velike modne kuće morat će pronaći druge načine njihova zbrinjavanja, primjerice prodaju, donacije, ponovnu uporabu ili recikliranje.
Nova pravila trebala bi potaknuti proizvođače da preciznije planiraju proizvodnju, smanje stvaranje viškova te razvijaju kružne poslovne modele u kojima se proizvodi dulje zadržavaju u uporabi, umjesto da završavaju kao otpad.
Nova pravila ekološkog dizajna za održive proizvode na tržištu EU-a
Zabrana uništavanja neprodane odjeće i obuće samo je jedna od mjera Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda. Zahtjevi za druge skupine proizvoda uvodit će se postupno donošenjem posebnih delegiranih akata Europske komisije.
EU želi postići da gotovo svi proizvodi na tržištu budu održivi, izdržljivi i ekološki prihvatljivi. Dugotrajni, sigurni proizvodi koji se mogu reciklirati i koji manje štete okolišu trebali bi postati norma u EU-u, a rješenje predstavljaju nova pravila za ekološki dizajn.
Ekološki dizajn uključuje integraciju ekoloških aspekata u proces razvoja proizvoda kako bi se postigao minimalni utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda. Proizvođači u EU-u već su obvezni pridržavati se pravila ekološkog dizajna za energetske proizvode poput grijalica, hladnjaka, usisavača i računala kako bi se smanjila potrošnja energije i negativni učinci na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda. Međutim, EU želi uvesti nova pravila ekološkog dizajna za gotovo svaki proizvod na svom tržištu.
Podsjetimo, Europska komisija predložila je u ožujku 2022. novu Uredbu o ekološkom dizajnu kojom se značajno proširuje opseg proizvoda na koje se primjenjuje. Njome se postavljaju dodatni zahtjevi i minimalni standardi za trajnost, mogućnost popravka, energetsku učinkovitost i recikliranje proizvoda. Uvođenjem digitalne putovnice proizvoda potrošačima će se pružiti sve informacije o sastavu, podrijetlu, mogućnosti popravka i drugim ključnim svojstvima proizvoda kako bi pri kupnji mogli donositi informiranije i održivije odluke.
Ekovjesnik