Aktualni El Niño mogao bi biti najjači u posljednjih 150 godina
KLIMATSKE PROMJENE | Prirodni klimatski fenomen El Niño, u kombinaciji s globalnim zatopljenjem, mogao bi 2027. godinu učiniti najtoplijom u povijesti meteoroloških mjerenja
Aktualni prirodni klimatski fenomen El Niño mogao bi postati najintenzivniji u posljednjih 150 godina, upozoravaju znanstvenici. Toplina koju oslobađa Tihi ocean, u kombinaciji s globalnim zatopljenjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem, mogla bi 2027. godinu učiniti najtoplijom otkako postoje mjerenja te potaknuti još učestalije i snažnije ekstremne vremenske pojave diljem svijeta.
El Niño, prirodna oscilacija temperature površine mora i atmosferske cirkulacije u tropskom dijelu Tihog oceana, mogao bi postati najjači u posljednjih 150 godina. Toplina koju oslobađa ocean, u kombinaciji s globalnim zatopljenjem uzrokovanim emisijama stakleničkih plinova, vrlo će vjerojatno dovesti do toga da 2027. godina postane najtoplija otkako postoje mjerenja. Istodobno bi mogla potaknuti niz ekstremnih vremenskih pojava u brojnim dijelovima svijeta.
Na to upozoravaju znanstvenici čija su mišljenja objavljena 23. srpnja u članku časopisa Nature.
Prema projekcijama više klimatskih modela, vrhunac aktualnog El Niña mogao bi nadmašiti dosadašnji rekord s „doista zapanjujućom razlikom“, izjavio je klimatolog Zeke Hausfather iz kalifornijske neprofitne istraživačke organizacije Berkeley Earth.
„Nije isključeno da bi se ovaj događaj mogao udružiti s učincima klimatskih promjena i dovesti do toga da prosječna globalna temperatura 2027. godine bude oko 1,7 °C viša od predindustrijskog prosjeka“, istaknuo je Hausfather.
Pacifik se ubrzano zagrijava
Podaci pokazuju da su se od lipnja naglo pojačali i zagrijavanje površine Tihog oceana i promjene u režimu vjetrova.
U svojem posljednjem biltenu američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (National Oceanic and Atmospheric Administration – NOAA) procijenila je da postoji vjerojatnost od 80 posto da će se do kraja godine razviti „vrlo snažan“ El Niño. Istodobno se gotovo sa sigurnošću očekuje da će uvjeti povezani s ovim fenomenom potrajati najmanje do travnja 2027. godine.
„Trenutačno promatramo sve znakove iznimno snažne međusobne interakcije atmosfere i oceana duž cijelog ekvatorskog Pacifika“, izjavila je Michelle L'Heureux, meteorologinja NOAA-e i voditeljica agencijskog tima za prognoziranje fenomena ENSO u College Parku u američkoj saveznoj državi Maryland.
„Sve to dodatno učvršćuje naše uvjerenje da ćemo svjedočiti El Niñu koji će se ubrajati među najintenzivnije ikad zabilježene“, dodala je L'Heureux.
Moguće gospodarske štete od 10 000 milijardi dolara
Hausfather upozorava da bi i 2026. godina mogla završiti među najtoplijima otkako postoje mjerenja.
„Niz toplinskih valova, suša, poplava i požara povezanih s El Niñom imat će ozbiljne posljedice i za svjetsko gospodarstvo“, rekao je.
Na moguće dugoročne posljedice upozorio je i Justin S. Mankin, klimatolog sa Sveučilišta Dartmouth u Hanoveru (SAD).
„Osim što će dodatno opteretiti ekosustave i oceane te smanjiti količinu CO₂ koju oni mogu apsorbirati iz atmosfere, aktualni El Niño mogao bi do 2032. godine prouzročiti gospodarske gubitke od čak 10 000 milijardi dolara“, zaključio je Mankin u članku znanstvenog časopisa Nature.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
- Naslovna fotografija: Satelitska snimka prikazuje odstupanja temperature površine mora od višegodišnjeg prosjeka u ekvatorskom dijelu tropskog Tihog oceana tijekom prvog tjedna lipnja 2026. godine. Više temperature prikazane su nijansama crvene i narančaste boje. Izvor: NOAA Satellites