Stara Vlaška dobiva trajno uređenje, ali i dalje ostaje bez drveća
Trajnim uređenjem Stare Vlaške dosad naveliko kritizirana „pješačka zona“ do kraja ove godine „zasjat će u potpuno novom ruhu“ – bez stabala
Pompozno otvorena 5. lipnja 2022. kao improvizirana „pješačka zona“ s neizbježnim bojanjem asfalta i nekoliko puta mijenjanim uvelim zelenilom u betonskim i plastičnim žardinjerama, dosad se nije nametnula kao živ javni prostor, dok je nova prometna regulacija izazvala nezadovoljstvo dijela vozača zbog velikih gužvi u središtu grada.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potpisao je danas odluku o odabiru izvođača radova za trajno uređenje pješačke zone Stara Vlaška, izvijestili su u srijedu iz Grada Zagreba. Početak radova očekuje se do rujna, zahvat obuhvaća obnovu Stare Vlaške te Ulice Jurja Branjuga, na ukupnoj površini od 4050 m², a vrijednost investicije iznosi 3,4 milijuna eura bez PDV-a.
Dizajn buduće „trajne“ pješačke zone temelji se na rješenju odabranom na javnom urbanističko-arhitektonskom natječaju, na koji su pristigla 23 prijedloga.
Podsjetimo, rezultati natječaja predstavljeni su još u travnju 2024. godine, a njegov cilj bio je „dobiti najkvalitetnije rješenje za rekonstrukciju ovoga dijela Vlaške ulice“ i planiranje novog prometnog rješenja kojim će Stara Vlaška od Branjugove i Palmotićeve do Draškovićeve postati pješačka zona bez parkiranja vozila s „ograničenim prometovanjem motornih vozila“.
Ocjenjivački sud kojim je predsjedala dr. sc. doc. Ivana Tutek, dipl.ing.arh., odabrao je prvonagrađeno rješenje koje je izradio Studio Atmosfera, „uspješno spajajući estetske vrijednosti i funkcionalnost uz poštovanje povijesnog konteksta prostora“.
Kako se ističe u priopćenju Grada Zagreba, postojeći kolnik u Staroj Vlaškoj prenamijenit će se u pješačku površinu – asfalt će zamijeniti kamene ploče, a uklanjanjem rubnjaka formirat će se jedinstvena kolno-pješačka cjelina s novim sustavom površinske odvodnje. Završetak radova očekuje se u roku od tri mjeseca, odnosno do kraja godine.
Uređenje Stare Vlaške donijet će „više zelenila, novu opremu i rasvjetu te modernizirana prometna rješenja koja će povećavati sigurnost pješaka i protok prometa“. Projektom se, naime, prema riječima zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta želi stvoriti „prostor u kojem će se ljudi rado zadržavati, a ne samo prolaziti.“
Tri zone: šetalište, trg i „park“ bez stabala
Južna zona Stare Vlaške bit će namijenjena pješacima, uz slobodan široki prostor bez barijera na kojem je moguće „povremeno organizirati festivale, sajmove, tržnicu i sl.“. U središnjem dijelu bit će „zelenilo, prostor za odmor, druženje, sastanke i igru“, dok će sjeverna zona ostati namijenjena za ugostiteljske i trgovačke sadržaje.
„Projektom rekonstrukcije Vlaške ulice obuhvaćen je i dio Branjugove ulice, od Langovog trga do Palmotićeve, dio Palmotićeve ulice te dio Vlaške ulice od Palmotićeve do Draškovićeve ulice. U sklopu radova izgradit će se novi vodoopskrbni cjevovod u Branjugovoj ulici, osigurati elektroenergetski priključak za javna događanja te modernizirati sustav javne rasvjete. Dekorativnom rasvjetom osvijetlit će se spomenik Augustu Šenoi na platou u Vlaškoj ulici. Postojeća rasvjetna tijela zamijenit će se energetski učinkovitijim izvorima svjetlosti, a dodatno će se postaviti dekorativna i reflektorska rasvjeta za pješačke zone i zelene površine“, ističe se u priopćenju.
Također, u dijelu Vlaške ulice od Palmotićeve do Draškovićeve ulice, s južne i sjeverne strane, predviđena je izgradnja „javnih kanala“ koji će prikupljati oborinske vode i odvoditi ih u postojeći kolektor u Vlaškoj ulici.
- Stara Vlaška s „parkom“ bez stabala © Grad Zagreb
Hlad će umjesto stabala osiguravati suncobrani
Zašto početak radova na uređenju pješačke zone Stara Vlaška kasni više od dvije godine nije jasno, no neki drugi projekti, poput ozelenjivanja zapuštenih privatnih dvorišta, očito su bili prioritetniji. U svakom slučaju, ponovno je riječ o „konceptu nastalom u Zagrebu“ kojim se, suprotno smjeru kojim idu brojni europski gradovi, nova pješačka zona uređuje bez ijednog stabla.
Odabrano rješenje jasno pokazuje da među glavnim projektantskim prioritetima nisu bili ni prirodni hlad ni ublažavanje učinka urbanog toplinskog otoka. Renderi prikazuju cvatuće grmlje, nisko raslinje i cvjetne gredice, ali projekt ne predviđa sadnju stabala koja bi tijekom ljeta stvarala prirodni hlad. Teško je, stoga, povjerovati da će Stara Vlaška postati „prostor u kojem će se ljudi rado zadržavati, a ne samo prolaziti“ jer to nije uspjelo ni četverogodišnjem privremenom rješenju.
Očito je da se u Zagrebu nastavlja uređenje javnog i pješačkog prostora po uzoru na dosadašnje „pješačke zone“ s ugostiteljskim terasama i suncobranima koji se eventualno zatvaraju nekoliko puta godišnje, a pješaci se nerijetko probijaju kroz štandove s pivom i kobasicama. Treba li Zagrebu još jedna „pješačka“ Bogovićeva u kojoj su ugostiteljske terase pješake istisnule uz rub ulice ili kvalitetno osmišljen javni prostor s drvećem i klupama bez obveze konzumacije?
Ako se u središtima Beča, Pariza ili Varšave mogu saditi velika stabla, teško je povjerovati da upravo Stara Vlaška predstavlja nepremostiv konzervatorski problem. „Povijesni ambijent“ Stare Vlaške sigurno bi podnio ozbiljniju sadnju velikih stabala s razvijenim krošnjama koja bi u sve toplijem Zagrebu osiguravala prirodni hlad.
U proteklih pet godina zagrebački „zeleni“ nisu se proslavili nijednim kvalitetno uređenim i ozelenjenim javnim prostorom. Ni ovaj neinventivni projekt „pješačke“ Stare Vlaške i „parka“ bez ijednog stabla neće promijeniti tu poraznu činjenicu niti svrstati Zagreb među gradove koji predvode u zelenoj transformaciji urbanog prostora.
U vremenu sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova Zagreb ponovno propušta priliku urediti javni prostor koji će biti ugodan za boravak tijekom ljetnih mjeseci.
Stjepan Felber | Ekovjesnik