Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru

Zdravstvene organizacije iz cijele Europe objavile Europsku deklaraciju o vrućini i zdravlju te pozivaju na znatno ambicioznije djelovanje

Vargazs / Pixabay
1/2

Nakon toplinskih valova koji su zahvatili Europu tijekom lipnja i srpnja 2026. te uzrokovali tisuće dodatnih smrtnih slučajeva, mreža europskih organizacija, sveučilišta i istraživačkih instituta Planetary Health Alliance objavila je Europsku deklaraciju o vrućini i zdravlju.

Upućena Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, ali važna za sve europske države, Europska deklaracija o vrućini i zdravlju (European Declaration on Heat and Health) šalje jasnu poruku: Europi ne nedostaju planovi, nego ambicija i, prije svega, njihova provedba. Unatoč postojanju nacionalnih planova za zaštitu zdravlja od posljedica visokih temperatura, sustava ranog upozoravanja i Europske strategije prilagodbe, smrtnost povezana s vrućinom i dalje raste.

„Europa ima planove. Oni propadaju.“

Tijekom toplinskih kupola koje su u lipnju 2026. zahvatile Europu, u dosad najtoplijem lipnju zabilježenom u zapadnoj Europi, samo je tijekom vrhunca toplinskog vala zabilježeno nekoliko tisuća dodatnih smrtnih slučajeva, a konačna bilanca i dalje raste. Većinu žrtava činile su starije osobe, osobito žene. Ekstremne vrućine posebno su opasne za novorođenčad, trudnice, osobe s kroničnim bolestima, radnike koji rade na otvorenom te ljude koji žive u siromaštvu ili u stambenim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama neprilagođenima klimatskim promjenama.

Šumski požari odnijeli su dodatne živote, a dim koji je prekrivao gradove ostavit će posljedice i nakon što se požari ugase jer će lebdeće čestice još dugo uzrokovati prijevremene smrtne slučajeve.

„Dim od šumskih požara već uzrokuje procijenjenih 1,8 smrtnih slučajeva na 100 000 Europljana svake godine. Toplinski valovi već postaju intenzivniji, češći i dulji, sve se češće javljaju izvan ljetnih mjeseci, a klimatske promjene će sve to ubrzati. Kao zdravstveni djelatnici svjedočimo onome što statistika skriva: tihe smrti u pregrijanim stanovima, pacijenti s kroničnim bolestima, iscrpljeni kolege koji drže sustav na okupu. Odbijamo to prihvatiti kao novu normalnost“, navodi se u Deklaraciji.

Vrijeme za djelovanje je sada

Deklaracija se temelji na izvješću „The 2026 Europe report of the Lancet Countdown on health and climate change“, prema kojem je smrtnost povezana s vrućinom porasla u 99,6 % promatranih europskih regija, a 63 000 smrtnih slučajeva tijekom iznimno toplog ljeta 2024. godine pripisuje se rekordno visokim temperaturama i toplinskim valovima. Istodobno, svega 0,07 % sredstava europskih donatora namijenjenih prilagodbi klimatskim promjenama ulaže se u zdravstvo.

Europska komisija priprema Europski okvir za klimatsku otpornost, čije se donošenje očekuje do kraja 2026. godine. Potpisnici Deklaracije traže da zdravlje postane njegovo središte te da se uvedu pravno obvezujuće mjere prilagodbe, umjesto još jedne strategije bez konkretnih učinaka.

Šest zahtjeva Deklaracije

  1. Pretvoriti proglašenja klimatske izvanredne situacije u pravno obvezujuće obveze i priznati ekstremnu vrućinu kao ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju.
  2. Donijeti Europski plan za vrućinu i zdravlje, uz poseban fond za prilagodbu, radi jačanja praćenja zdravstvenih posljedica vrućine, potpore programima otpornosti lokalnih zajednica te prilagodbe bolnica, ustanova za skrb, dječjih vrtića i škola klimatskim promjenama.
  3. Ukloniti razlike u zaštiti radnika od vrućine u Europi uvođenjem pravno obvezujućih temperaturnih pragova prilagođenih pojedinim regijama.
  4. Osigurati sigurne unutarnje temperature u postojećim stambenim objektima za najranjivije skupine stanovništva.
  5. Ubrzati smanjenje emisija kao mjeru zaštite zdravlja postupnim ukidanjem više od 400 milijardi eura godišnjih subvencija za fosilna goriva.
  6. Zdravlje, znanstvene dokaze i pravednost postaviti u središte svih klimatskih politika Europske unije.

Odgovornost zdravstvenog sektora

Deklaracija izričito obvezuje i zdravstveni sektor. „Ne izuzimamo sami sebe od odgovornosti”, stoji u tekstu Deklaracije.

Potpisnici se obvezuju raditi na tome da bolnice, liječničke ordinacije i ustanove za skrb postanu otporne na klimatske promjene i klimatski neutralne. Obvezuju se štititi pacijente i zdravstvene djelatnike od posljedica vrućine te klimatsku krizu uključiti u svaku kliničku i zdravstvenu odluku. U prilogu Deklaracije navedene su konkretne mjere – od izrade posebnih planova za zaštitu od vrućine u svakoj ustanovi do proaktivnog kontakta sa starijim osobama koje žive same i dodatne edukacije zdravstvenih djelatnika.

„Naši gradovi gore. Vrućina ubija tiho i duboko nepravedno. Najranjiviji ljudi umiru u pregrijanim stanovima, a ne na naslovnicama novina. Zaštititi ih znači preoblikovati naše gradove, iznova osmisliti urbani razvoj i shvatiti prirodu u gradovima kao pokretača inovacija. To znači projektirati gradove koji promiču zdravlje, zdrave gradove već danas, umjesto da čekamo sljedeće upozorenje”, izjavila je dr. sc. Francesca Costabile, voditeljica istraživanja u Institutu za atmosferske znanosti i klimu (Istituto di Scienze dell'Atmosfera e del Clima – CNR-ISAC) pri talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću.

„Kao medicinske sestre i liječnici, svakoga ljeta održavamo sustav koji nikada nije bio projektiran za ovakvu klimu. Otpornost mora postati sastavni dio naših bolnica i ustanova za skrb”, kazala je dr. sc. Chiara Cadeddu, izvanredna profesorica na Erasmus School of Health Policy & Management u Rotterdamu.

Prof. dr. sc. Josep M. Antó (ISGlobal Barcelona) dodao je: „Dokazi su nedvojbeni – smrtnost povezana s vrućinom raste u 99,6 % promatranih europskih regija, unatoč postojećim planovima za zaštitu od vrućine. Sadašnja razina ambicije suočila se sa stvarnošću i nije uspjela.”

„Dok se još broje žrtve ovog ljeta, u Bruxellesu se raspravlja o većoj fleksibilnosti klimatskih ciljeva. Novi Europski okvir za klimatsku otpornost prilika je da se izjave o namjerama pretvore u pravno obvezujuće obveze. Ne tražimo od drugih ono što sami nismo spremni učiniti: zdravstveni sektor mora preuzeti vodeću ulogu jer je istodobno žrtva ove krize i jedan od suodgovornih za njezino rješavanje”, kazao je prof. dr. sc. Christian Schulz iz Njemačkog saveza za klimatske promjene i zdravlje (Deutsche Allianz Klimawandel und Gesundheit – KLUG).

Europsku deklaraciju o vrućini i zdravlju pokrenuo je Europski regionalni centar organizacije Planetary Health Alliance zajedno sa svojim ključnim partnerima. Podržava je više od 80 organizacija iz područja znanosti, zdravstva, sestrinstva i civilnog društva.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Ekstremne vrućine sve više opterećuju španjolski zdravstveni sustav