Zabrinutost zbog učinaka ultraprerađene hrane na zdravlje sve je veća jer je brojna istraživanja sve češće povezuju sa stanjima poput srčanih bolesti, dijabetesa pa čak i prerane smrti. No znanstvenici i dalje raspravljaju o tome što stoji iza tih rizika: prehrambena kvaliteta tih proizvoda koji često sadrže velike količine rafiniranih žitarica, natrija i dodanih šećera ili industrijska obrada i aditivi koji se koriste u njihovoj proizvodnji.

Od saharina, prvog umjetnog zaslađivača otkrivenog 1878., do stevije i monaškog voća (Siraitia grosvenorii) u 21. stoljeću, istraživači i prehrambena industrija već dugo traže zaslađivač koji daje okus šećera bez njegovih štetnih učinaka, poput viška kalorija, propadanja zubi te povećanog rizika od pretilosti, inzulinske rezistencije i dijabetesa.

U noći sa subote 25. na nedjelju 26. listopada 2025. opraštamo se od ljetnog računanja vremena i vraćamo na zimsko: u tri sata ujutro kazaljke treba pomaknuti za jedan sat unatrag. Ove nedjelje spavat ćemo jedan sat duže, a ova promjena donijet će nam više svjetla u jutarnjim satima i raniji mrak poslijepodne.

Francuska nacionalna agencija za zdravstvenu sigurnost (Anses) preporučuje hodanje svakih 30 minuta kako bi se izbjegli zdravstveni rizici povezani sa sjedilačkim načinom života. Do sada su zdravstvene vlasti savjetovale ustajanje svaka dva sata.

Nedavna studija objavljena u časopisu JAMA Network Open povezuje obrasce spavanja s regulacijom šećera u krvi. Rezultati istraživanja pružaju važne dokaze koji podupiru zdravstvene prednosti ranijeg odlaska na spavanje i dovoljnog trajanja sna za optimizaciju kontrole glikemije odraslih osoba.