Gradovi su posebno ranjivi na zdravstvene posljedice povezane s vrućinom zbog kumulativnog djelovanja urbanog toplinskog otoka i porasta temperatura uzrokovanog klimatskim promjenama.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Earth koristi agent-based model i rekonstruira kako su prekomjerna urbanizacija, degradacija ekosustava, društvene promjene i nedostatak međugeneracijskog prijenosa u posljednjih 220 godina doprinijeli smanjenju našeg odnosa s prirodom.

Osim stvaranja lijepe i ugodne atmosfere u urbanim područjima, drveće i parkovi svakako doprinose dobrobiti ljudi. Drveće filtrira onečišćivače iz zraka, stvara sjenu i snižava temperaturu tijekom ljetnih vrućina, ali i potiče ljude da provode više vremena na otvorenom.

Novo istraživanje pokazuje da čak i male razlike u dostupnosti urbanih zelenih i plavih (vodenih) površina mogu biti povezane s boljim mentalnim i fizičkim zdravljem starijih osoba.

Uz četiri projekta ozelenjavanja grada za koja je Grad Split osigurao više od milijun eura bespovratnih sredstava, Parkovi i nasadi Split pokrenuli su projekt „Zazelenimo Split“. Riječ je o platformi koja, po uzoru na brojne primjere dobre europske prakse, uključuje zajednicu u stvaranje ugodnijeg i zelenijeg okoliša u gradu.

Temeljem prijave na Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina koji je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Gradu Varaždinu su odobrena sredstva za veliki projekt ozelenjavanja pod nazivom „Varaždin pod krošnjama“.

S ciljem ozelenjavanja grada Splita sadnjom novih stabala i grmova te postavljanjem slavina s pitkom vodom Grad Split je prijavio dva projekta na „Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina“ koji je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljenoj na podacima prikupljenima u 93 europska grada, procjenjuje se kako bi se jedna trećina preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci mogla izbjeći kada bi se drvećem prekrilo 30 % urbanog prostora.

Istraživači su analizirali povezanost izloženosti majki prirodnom okolišu i ishoda poroda u 11 skupina djece rođene iste godine. Istraživanje je provedeno u devet europskih zemalja.

Povećanjem urbanih zelenih površina u američkim gradovima moglo se spriječiti najmanje 34.000 do 38.000 preuranjenih smrtnih slučajeva tijekom protekla dva desetljeća.