Povodom Svjetskog dana vlažnih staništa, u Posjetiteljskom centru Repušnica održan je edukativno-kulturni program kojim je istaknuta iznimna vrijednost vlažnih staništa, njihova uloga u očuvanju bioraznolikosti te povezanost prirodne i kulturne baštine ovoga prostora.

„Vlažna staništa i tradicionalno znanje: Slavimo kulturnu baštinu“ („Wetlands and traditional knowledge: Celebrating cultural heritage“) tema je ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa. Dana 2. veljače 2026. obilježava se i 55. obljetnica potpisivanja Konvencije o vlažnim staništima.

Snažni industrijski i politički lobiji, potaknuti sebičnim interesima, žele smanjiti učinkovitost europskih zakona koji reguliraju zaštitu okoliša, trgujući našim zdravljem i zajedničkom budućnošću radi profita. Dođe li do planiranog oslabljivanja europske Okvirne direktive o vodama, naš pristup čistoj, pitkoj vodi, hrani i zraku tako bi bio ugrožen, a razvoj stabilnog i održivog gospodarstva onemogućen.

Kada se razmišlja o zaštiti bioraznolikosti od globalnog značaja, najčešće se pomisli na prašume i koraljne grebene. Međutim, neki od najbogatijih i najugroženijih ekosustava na planetu – naše rijeke, jezera i močvare – tiho protječu našim krajolicima i ulijevaju se u mora i oceane, upozorava IUCN Save Our Species.

Hrvatska, Slovenija i Austrija povodom obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa već niz godina organiziraju rekreativne hodnje uz rijeku Muru s ciljem senzibiliziranja javnosti o potrebi očuvanja močvara. Domaćin ovogodišnje „Hodnje uz Muru“ je Slovenija, a održat će se u Gornjoj Bistrici u nedjelju, 1. veljače 2026. godine.

Volonterskom akcijom sadnje zelene barijere u Parku prirode Vransko jezero započele su prve aktivnosti novog trogodišnjeg projekta „Restoring Wetlands: A Pathway to Biodiversity and Ecosystem Resilience“ koji provode Javna ustanova Park prirode Vransko jezero i Udruga Biom. Akcija, koja je okupila četrdesetak volontera, označila je početak terenskog rada usmjerenog obnovi i očuvanju vlažnih staništa na području Vranskog jezera.

Šume mangrova su jedinstveni ekosustavi na granici kopna i mora. Podržavaju bioraznolikost, štite obalne zajednice, poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom i djeluju kao prirodne barijere protiv oluja i erozije. Njihovo tlo također je snažan spremnik ugljikovog dioksida.

Šume mangrova – dragocjeni ekosustavi koji štite obalu, pružaju stanište brojnim vrstama i apsorbiraju velike količine CO₂ – sve su ugroženiji zbog sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih promjena. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Tulane (SAD) otkriva da ekstremne klimatske oscilacije poput El Niña i La Niñe imaju razoran utjecaj na zdravlje mangrovskih šuma diljem svijeta.

Bez zajedničke suradnje svih dionika, područje Europske Amazone teško će biti obnovljeno kako bi trebalo, zaključak je okruglog stola održanog u četvrtak u Kopačkom ritu.

Obitelj dabrova pomogla je obnoviti tok rijeke Klabave u češkom Plzeňskom kraju te tako državi i zaštitarima okoliša uštedjela mnogo truda i novca. Plan vraćanja rijeke u prirodno stanje nije uključivao pomoć dabrova koji nisu samo izgradili nekoliko brana, već se brinu i o njihovom održavanju. Državi su uštedjeli oko 1,2 milijuna eura, a rijeka ponovno teče prirodnim putem.