Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje provodit će projekt „Poboljšano upravljanje Parkom prirode Lonjsko polje“, koji je odobren za sufinanciranje u sklopu jednog od dosad najvećih europskih poziva usmjerenih na obnovu prirodnih staništa.

Grad Zürich želi ograničiti upotrebu puhača i usisavača za lišće jer proizvode puno buke te šire sitnu prašinu i bakterije. Građani Züricha glasali su u nedjelju ZA ili PROTIV tog prijedloga, a većina od 61,7 posto njih bila je za zabranu ovih uređaja.

Obilježavanje Međunarodnog dana rijeke Drave održano je u organizaciji Hrvatskih voda te javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. U programu u Edukacijskom vodnom centru (EVC), pod upravljanjem Hrvatskih voda u Legradu, sudjelovalo je i osamdesetak učenika osnovnih škola.

Glavna područja gniježđenja carskih orlova (orlova krstaša) nalaze se u nizinama Donje Austrije gdje se ove godine gnijezdilo 40 od 50 parova. Svoja gnijezda grade u otvorenom kultiviranom krajoliku i u šumama, a njihova populacija širi se dalje prema zapadu i Gornjoj Austriji.

U okviru projekta prekogranične suradnje Interreg SI-HR „Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području – FoRESisT“,  u Dubašnici na otoku Krku istražuju se bioraznolikost, uloga prirodnih staništa u životu zajednice te povezanost tradicijskih održivih praksi upravljanja krajobrazom s očuvanjem bioraznolikosti.

Tzv. Indeks vrtne bioraznolikosti ocjenjuje 15 jasno prepoznatljivih obilježja poput živica, ribnjaka ili livada sa samoniklim cvijećem te na temelju toga određuje „vrijednost bioraznolikosti“. Na taj način postaje vidljivo u kojoj mjeri vrt pruža životni prostor za biljke, kukce i ptice.

Nakon više godina priprema, istraživanja i suradnje hrvatskih i mađarskih stručnjaka za vodno gospodarstvo i zaštitu prirode (2019.–2024.), dovršena je restauracija lijevoobalnog rukavca Heresznye na rijeci Dravi (rkm 186), u sklopu međunarodnog projekta WISEDRAVALIFE.

Šume mangrova su jedinstveni ekosustavi na granici kopna i mora. Podržavaju bioraznolikost, štite obalne zajednice, poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom i djeluju kao prirodne barijere protiv oluja i erozije. Njihovo tlo također je snažan spremnik ugljikovog dioksida.

Imate li fotografiju koja prikazuje blaga Jadranskog mora? Prijavite se na foto-natječaj „Jadranska blaga“, pokrenut u sklopu projekta ASPEH, i pokažite vrste i staništa koja naše more čine tako jedinstvenim. Pošaljite svoje najbolje fotografije i osvojite priliku da ih vidi i stručna, znanstvena međunarodna zajednica na budućim ASPEH događanjima.

Novo istraživanje otkriva da matice bumbara (kraljice), jedine osnivačice svojih kolonija, redovito uzimaju pauze od razmnožavanja – vjerojatno kako bi izbjegle iscrpljenost prije dolaska prvih radnika.