Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji s daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca tijekom svog života doživjet će više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.

Umjesto da nastavimo idealizirati „zelene“ milijardere i klimatske investicijske fondove, vrijeme je da se izravno obračunamo s njihovim stvarnim doprinosom klimatskoj katastrofi. Neka plaćaju oni koji su nas doveli do ruba – i neka se prestanu skrivati iza zelenih dekoracija.

Nakon neuobičajeno toplog i suhog početka godine, novi izvještaj Europskog opservatorija za sušu (European Drought Observatory – EDO) ukazuje na sve izraženije posljedice suše diljem Europe.

Ekstremne suše i toplinski valovi koji sve češće pogađaju jugozapadnu Europu ozbiljno narušavaju sposobnost ekosustava da upijaju ugljikov dioksid (CO₂) – jedan od ključnih stakleničkih plinova koji potiče globalno zatopljenje.

2024. bila je dosad najtoplija godina na europskom kontinentu, s nezabilježenim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale na najmanje 413 000 ljudi. U 2024. godini zabilježen je snažan klimatski kontrast između istoka i zapada: ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.

Uz predviđeni porast prosječne temperature od +4 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, obilnije kiše, međugodišnju varijabilnost i ekstremne vremenske događaje neophodno je imati precizno znanje o budućim klimatskim kretanjima kako bismo im se što bolje prilagodili, ističu stručnjaci Météo-Francea.

Prosječna temperatura na području regije Île-de-France od 1990. godine porasla je za dva stupnja Celzija, a globalno zatopljenje povećava vjerojatnost jakih suša, upozorava OECD.

U južnom francuskom departmanu Bouches-du-Rhône u srijedu 5. veljače oglašeno je upozorenje na sušu, a nešto više od dva milijuna stanovnika poziva se na umjerenu potrošnju vode.

Gradsko vijeće ovog je tjedna konačno dalo zeleno svjetlo za dokument kojim se utvrđuju prioriteti, ciljevi i mjere za prilagodbu i jačanje otpornosti Vječnog Grada i njegovog cjelokupnog područja na sve izraženije i intenzivnije utjecaje klimatskih promjena.

Nakon vrlo vlažnog proljeća, četvrtog najkišovitijeg od 1959., i velikih količina oborina u rujnu, listopadu i studenom, kumulativna količina oborina zabilježena od 1. siječnja 2024. u Francuskoj premašila je prosječnu godišnju kumulativnu količinu za razdoblje od 1991.-2020. već krajem studenog, izvijestio je Météo-France.