Klimatski rizik na tržištu nekretnina: hotel u modelu vrijedi 820.000 eura manje

Koliko će za deset ili dvadeset godina vrijediti stan, kuća ili hotel na Jadranu više možda neće ovisiti samo o lokaciji, kvadraturi i stanju nekretnine. Pitanje bi moglo biti i koliko je ta nekretnina izložena poplavama, ekstremnim vrućinama, požarima ili olujama te koliko će njezinu vlasniku takav rizik dugoročno povećavati troškove.

CRESCO Adria: Kako klimatske rizike uključiti u planiranje jadranske obale

Porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i ekstremni vremenski događaji sve snažnije utječu na uvjete u kojima se planira razvoj jadranske obale. Pitanje više nije samo kako prepoznati te rizike, nego kako ih uključiti u odluke o prostoru.

Kako pripremiti jadransku obalu za klimatske promjene?

Kako će porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i ekstremni vremenski događaji utjecati na razvoj jadranske obale i kako prostorno planiranje može pomoći da se na te izazove pripremimo na vrijeme.

Sicilija i Sardinija među regijama s najvećim rizikom od ekstremnih vremenskih događaja

Sicilija, Sardinija i ostale regije srednje i južne Italije sve su izloženije posljedicama klimatskih promjena. Prema najnovijim podacima vodeće talijanske ekološke organizacije Legambiente, u regijama juga i na većim otocima u posljednjih petnaest godina (2011. – 2026.) zabilježena su 794 ekstremna vremenska događaja koja ukazuju na zabrinjavajuću ranjivost teritorija te su prouzročila velike štete.

Globalni klimatski pokazatelji sve više izazivaju zabrinutost

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

Nova studija pokazuje da slatka voda nestaje alarmantnom brzinom

Nova studija Državnog sveučilišta Arizone (Arizona State University – ASU) ističe pojavu četiri „mega-isušena“ kontinentalna područja s ozbiljnim posljedicama za dostupnost slatke vode. Sva područja nalaze se na sjevernoj hemisferi.

„Margheritissima“ promišlja klimatsku otpornost, kolektivnu inteligenciju i urbanu regeneraciju

U prostoru Polveriere Austriaca u Forte Marghera 5. svibnja otvorena je posebna izložba „Margheritissima“, kao dio službenog programa 19. Međunarodne izložbe arhitekture u Veneciji (Mostra Internazionale di Architettura) – posvećena izazovima klimatskih promjena i budućnosti gradova.

Svjetski dan voda 2025.: „Očuvanje ledenjaka“

Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka već tridesetdrugu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost voda i vodnih resursa, njihove zaštite te promicanja održivog korištenja. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Dramatično ubrzavanje gubitka leda s ledenjaka u proteklom desetljeću

Međunarodni istraživački tim, uz sudjelovanje znanstvenika s Tehničkog sveučilišta u Grazu, predstavio je globalnu procjenu povlačenja leda od početka tisućljeća. Najbrže se tope ledenjaci u Alpama i Pirinejima.

Porast razine mora mogao bi ugroziti pola milijuna stanovnika obalnih gradova SAD-a do 2050.

Istraživanje američkih znanstvenika kombinira satelitska mjerenja slijeganja tla s projekcijama porasta razine mora kako bi se pružio sveobuhvatan pogled na rizik od poplava u 32 grada duž obala Atlantskog i Tihog oceana te Meksičkog zaljeva.