Grad i građani zajedno prilagođavaju Ženevu sve toplijoj klimi

31.08.2026.

Od zalijevanja stabala do mikrošuma: kako Ženeva prilagođava grad sve većim vrućinama

© Genève, ville de nature / Facebook
1/9

Kao i ljudi i životinje, i stabla su teško podnijela ovoljetne uzastopne toplinske valove. Služba za zelene površine Grada Ženeve (SEVE) stoga posebnu pozornost posvećuje posljedicama klimatskih promjena te sve češćih razdoblja velikih vrućina i suše na stabla.

 

Kako bi zaštitila najosjetljivije biljke, Služba za zelene površine Grada Ženeve (Service des espaces verts – SEVE) kontinuirano prilagođava način njihova održavanja i zalijevanja. Iako je još prerano za konačnu ocjenu ovog ljeta, zasad nije zabilježeno značajnije povećanje broja stabala koja je potrebno ukloniti.

Većina gradskih stabala i u Ženevi raste u skučenom prostoru i nepovoljnim uvjetima tla. Izložena su onečišćenju, oštećenjima tijekom izvođenja radova, vandalizmu, kao i posljedicama klimatskih promjena. Razdoblja vrućine i suše dodatno povećavaju njihovu ranjivost. U takvim okolnostima SEVE provodi prilagođene mjere kako bi im osigurao najbolje moguće uvjete za rast.

Zalijevanje prilagođeno potrebama biljaka

Od početka ljeta timovi SEVE-a pomno prate potrebe zelenih površina za zalijevanjem. Zalijeva se u skladu sa stvarnim potrebama biljaka, koje se razlikuju ovisno o vrsti, starosti, položaju i svojstvima tla.

Cilj je osigurati odgovarajuću količinu vode u pravo vrijeme jer pretjerano zalijevanje može oslabiti stabla i nepovoljno utjecati na njihov razvoj.

Pojačana njega mladih stabala i posebna briga za starija stabla

Prve godine života mladog stabla posebno su važne kako bi ono razvilo dubok korijenski sustav i postalo sposobno samostalno osiguravati potrebnu količinu vode. Stoga se stabla posađena prije manje od tri godine redovito prate. U prosjeku se zalijevaju svaka dva do tri tjedna, a tijekom toplinskih valova i češće. Ako pojedina stabla nakon tri godine još nisu postigla potrebnu samostalnost u opskrbi vodom, nastavlja ih se zalijevati sve dok se taj cilj ne postigne. Tijekom toplinskih valova sva se mlada stabla redovito obilaze kako bi se uočili mogući znakovi nedostatka vode i utvrdilo je li potrebno dodatno zalijevanje.

SEVE već desetak godina prati i vlažnost tla oko mladih nasada pomoću tenziometara. Sonde postavljene u tlo uz stabla omogućuju praćenje promjena vlažnosti tla i procjenu uvjeta pogodnih za aktivnost korijena. Time se preciznije utvrđuju potrebe stabala i optimizira količina vode potrebna za zalijevanje.

I starija stabla mogu oslabjeti zbog ponavljanja sušnih razdoblja i porasta prosječnih temperatura. Zbog toga se i njihovo stanje posebno prati.

Prva mjera SEVE-a usmjerena je na ponovno stvaranje živog šumskog tla dodavanjem organske tvari na njegovu površinu, čime se tlo štiti i obogaćuje hranjivim tvarima te smanjuje isparavanje vode. Služba prema potrebi može provesti i povremeno zalijevanje te primijeniti biostimulatore kako bi potaknula biološku aktivnost tla.

  • Rue Jean-Jaquet - Grad Ženeva je tijekom 2025. godine posadio gotovo 70 novih stabala u 12 ulica u četvrti Les Pâquis. Stabla su posađena na mjestima nekadašnjih parkirališnih mjesta te četvrti donose više svježine, hlada i bioraznolikosti. © Genève, ville de nature / Facebook

Vrste prilagođene budućoj klimi

Suočen s klimatskim promjenama, SEVE već nekoliko godina daje prednost vrstama otpornijima na vrućinu i sušu, poput hrasta medunca, crnike i maklena.

Različiti načini održavanja

Tijekom razdoblja velikih vrućina ili suše način održavanja prilagođava se vrsti vegetacije, načinu korištenja i karakteristikama pojedinih površina. Površine prekrivene travnjakom i opremljene sustavom automatskog navodnjavanja, među kojima su pojedini središnji travnjaci u parkovima te travnjaci uz jezero, održavaju se zelenima. Kada je potrebno, dodatno se zalijevaju ručno. Smanjuje se i učestalost košnje kako bi se smanjila potreba za vodom.

Nasuprot tome, žućenje površina prekrivenih ekstenzivnim livadama prirodna je pojava. Takve su površine otpornije na sušna razdoblja i mogu ponovno ozelenjeti kada vremenski uvjeti postanu povoljniji. Te livade pridonose razvoju bioraznolikosti u gradu i smanjuju potrošnju vode.

Gredicama s jednogodišnjim biljkama i trajnicama, posudama i visećim košarama s cvijećem, ružičnjaku u parku La Grange te drugim prepoznatljivim gradskim cvjetnim nasadima posvećuje se posebna pozornost kako bi se očuvala njihova krajobrazna vrijednost.

  • Rue des Pâquis - Grad Ženeva je tijekom 2025. godine posadio gotovo 70 novih stabala u 12 ulica u četvrti Les Pâquis. Stabla su posađena na mjestima nekadašnjih parkirališnih mjesta te četvrti donose više svježine, hlada i bioraznolikosti. © Genève, ville de nature / Facebook

Osigurati najbolje uvjete danas za veću otpornost sutra

Iako je tijekom toplinskih valova nužno poduzimati odgovarajuće mjere, prilagodba porastu temperatura dugoročan je proces. Kako bi zaštitio gradska stabla i produljio njihov životni vijek, SEVE nastoji osigurati i održavati povoljne uvjete za njihov rast, prilagođene njihovim potrebama.

Stoga se svim novim projektima uređenja koje razvija Grad Ženeva nastoje poboljšati uvjeti sadnje i kvaliteta tla za stabla. Prije početka radova provode se ispitivanja i pedološke analize, a posebna se pozornost posvećuje volumenu sadnih jama, kvaliteti supstrata i prikupljanju površinskih voda.

Uz prilagođavanje načina održavanja, odabir prikladnijih vrsta, zaštitu tla i racionalno upravljanje vodom, SEVE pojačano prati znanstvena istraživanja te primjenjuje nove tehnologije i provodi eksperimente. Sve te mjere imaju za cilj dugoročno očuvati zdravu gradsku vegetaciju koja može rashlađivati grad, podupirati bioraznolikost i osiguravati ugodno životno okruženje.

Odakle dolazi voda koja se koristi za zalijevanje?

Održivo upravljanje vodom jedan je od važnih izazova za budućnost. Timovi SEVE-a toga su svjesni te pomno prate potrebe za vodom kako bi osigurali dobro stanje biljaka.

Za zalijevanje se na većini površina koristi voda iz vodoopskrbne mreže. Međutim, pojedine lokacije opskrbljuju se jezerskom vodom iz crpnih stanica. To se, među ostalim, odnosi na park La Grange, park Eaux-Vives, obalu Gustave-Ador i plažu Eaux-Vives.

  • Rue de Zurich - Grad Ženeva je tijekom 2025. godine posadio gotovo 70 novih stabala u 12 ulica u četvrti Les Pâquis. Stabla su posađena na mjestima nekadašnjih parkirališnih mjesta te četvrti donose više svježine, hlada i bioraznolikosti. © Genève, ville de nature / Facebook

Grad Ženeva je tijekom 2025. godine posadio gotovo 70 novih stabala u 12 ulica u četvrti Les Pâquis. Stabla su posađena na mjestima nekadašnjih parkirališnih mjesta te četvrti donose više svježine, hlada i bioraznolikosti. Pri sadnji je primijenjena inovativna metoda urbane sadnje stabala, tzv. Stockholmsmetoden, kako bi se prikupljala i zadržavala kišnica, osigurala dobra prozračenost korijenskog sustava te omogućio dugoročan i kvalitetan razvoj stabala u ograničenom urbanom prostoru. Zbog neposredne blizine pročelja zgrada prednost je dana vrstama manjeg i srednjeg rasta. Odabir stabala također je raznolik pa su, među ostalim, posađeni kineski mahagonij (Toona sinensis), kineska pistacija (Pistacia chinensis), crni grab (Ostrya carpinifolia) i japanska jabuka ili kaki (Diospyros kaki).

  • Rue de Neuchâtel - Grad Ženeva je tijekom 2025. godine posadio gotovo 70 novih stabala u 12 ulica u četvrti Les Pâquis. Stabla su posađena na mjestima nekadašnjih parkirališnih mjesta te četvrti donose više svježine, hlada i bioraznolikosti. © Genève, ville de nature / Facebook

„Borba protiv toplinskih otoka“: u Ženevi asfalt i beton ustupaju mjesto mikrošumama

Od 2021. godine Ženeva mijenja svoj urbani krajolik sadnjom mikrošuma. Dosad je uz sudjelovanje stanovnika preuređeno pet lokacija, a ova metoda omogućuje stvaranje samoodrživih i otpornih ekosustava koji predstavljaju pravu zaštitu od urbanih toplinskih otoka.

Sadnjom stabala lipe, kruške, bazge i javora u srcu izrazito asfaltirane četvrti La Jonction u Ženevi, na mjestu nekadašnjih parkirališnih mjesta nastala je zelena oaza. Na tom su području posađene ukupno 32 autohtone vrste, s tri stabla po četvornom metru, prema vrlo gustom sustavu sadnje nadahnutom metodom japanskog botaničara Miyawakija.

U ovoj ženevskoj četvrti stabla su posađena prije godinu i pol, a već bilježe izniman rast. „Pojedina posađena stabla bila su visoka 30 centimetara, sada su visoka oko 2,50 metara. Impresivno je, šuma se zaista odlično razvija“, izjavila je za France 3 Joëlle Martinoyan, voditeljica udruge Forêt B, koja je stanovnicima pomagala tijekom sadnje.

  • PRIJE - POSLIJE mikrošuma u četvrti La Jonction u Ženevi (Boulevard Carl-Vogt 44) © Forêt B 

Zelena pluća u četvrti kojom dominiraju asfalt i beton

Pierre Minet, krajobrazni arhitekt iz Službe za zelene površine Grada Ženeve, zadovoljan je bogatstvom novog ekosustava: „Imamo prilično velik broj različitih vrsta grmlja. Ova je četvrt izrazito izgrađena i siromašna zelenilom. Postojala je jasna i čvrsta politička volja da se ovo područje preuredi.“

Unatoč okruženju kojim dominiraju asfalt i druge nepropusne površine, ubrzan razvoj mladih stabala temelji se na namjerno gustoj sadnji. „Takva gustoća stabala stvara lokalnu mikroklimu koja ih štiti od stresa kojem su izložena u gradu. Blizina različitih vrsta potiče njihovo međusobno natjecanje i tjera ih da rastu“, objašnjava krajobrazni arhitekt.

„Počinjemo pretvarati parkirališta u ozelenjene površine i vidimo da se ljudi tome ne protive. Vlastitim primjerom možemo nastaviti ići u tom smjeru“, nada se Joëlle Martinoyan.

  • Tijekom pet godina Joëlle Martinoyan sudjelovala je zajedno s oko tisuću stanovnika Ženeve, u dobi od 3 do 90 godina, u sadnji stabala u njihovim četvrtima. © Forêt B 

Rješenje za ublažavanje visokih temperatura

Već nekoliko mjeseci nove zelene površine imaju vrlo konkretnu ulogu, osobito tijekom ljeta. „Ovdje je očito svježije nego prije“, kaže Joëlle Martinoyan koja je svoja zapažanja potvrdila i mjerenjem. „Pri temperaturi zraka od 35 °C u srpnju su se nepropusne površine zagrijale na 60 °C, dok je ovdje izmjereno najviše 27 do 30 °C. Već sada postoji velika razlika, a s vremenom će biti još više hlada i vlage. Sve je to povezano.“

„Mikrošume nam pomažu u borbi protiv urbanih toplinskih otoka. Danas se nalazimo u kritičnoj situaciji, a mikrošuma je jedno od rješenja kojim se mogu ublažiti ljetne vrućine“, naglašava Pierre Minet.

Diljem Ženeve dosad je na ovaj način preuređeno pet lokacija. Danas su to prava mjesta okupljanja i boravka stanovnika koja pružaju prijeko potrebno osvježenje.

Tijekom pet godina Joëlle Martinoyan sudjelovala je zajedno s oko tisuću stanovnika Ženeve, u dobi od 3 do 90 godina, u sadnji stabala u njihovim četvrtima. „Kada se vrate zalijevati stabla, prepoznaju ono koje su sami posadili. Tako se stvara povezanost i razvija osjećaj odgovornosti i ponosa“, kaže.

„Ove su mikrošume još uvijek tek kap u moru u odnosu na cijelo područje. Ipak, građani postaju svjesniji važnosti bioraznolikosti i sada upravo oni brane svoju četvrt. To me motivira“, kaže Martinoyan.

Dugoročni je cilj ove inicijative, uz praćenje i brigu ljudi tijekom razvoja mikrošuma, omogućiti nastanak samoodrživih i otpornih ekosustava usred grada.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

VEZANE VIJESTI

VIJESTI

POPULARNO