Film i slikovnica u borbi protiv otpada od hrane

U KNAP-u održana pretpremijera dječjeg filma „Bez bacanja, molim!“ i predstavljena slikovnica „Ekipa iz hladnjaka“

© Hrvoje Šašek
1/3

Pretpremijera eko filma „Bez bacanja, molim!“ pokazala je da se ozbiljne teme djeci mogu približiti kroz obiteljsku priču i zabavu, a svaki mali posjetitelj kući je ponio i slikovnicu „Ekipa iz hladnjaka“.

U subotu, 3. listopada 2026., Centar KNAP u Zagrebu bio je mjesto gdje su djeca kroz zanimljiv i raznolik program učila kako spriječiti nastajanje otpada od hrane.

Projekt „Eko tanjur“ tvrtke Mandala media povezao je dvije inicijative koje se bave istom temom: slikovnicu „Ekipa iz hladnjaka“ Udruge Olimp i film „Bez bacanja, molim!“ Kreativnog centra Košnica. Oba projekta zagrebačkoj su publici predstavljena prvi put.

„Tema je ozbiljna, ali smo je djeci pokušali približiti na njima zanimljiv način. Film traje 20 minuta, pa su koncentraciju uspjeli zadržati i najmlađi gledatelji.“, izjavila je Martina Komerički, voditeljica projekta „Eko tanjur“.

„Bez bacanja, molim!“ edukativni je eko film koji na duhovit i djeci blizak način govori o bacanju hrane i odgovornom odnosu prema namirnicama. Kroz svakodnevicu jedne obitelji i njezine različite potrošačke navike film pokazuje koliko hrane nepotrebno završi u otpadu i kako uz malo planiranja, kreativnosti i promjene navika možemo iskoristiti ono što već imamo. Spašavanje namirnica i zajedničko pripremanje obroka postaju mali obiteljski izazov, a ozbiljna ekološka tema prenosi se vedro, zabavno i bez dociranja.

Za „kuhanje“ filma zaslužan je Kreativni centar Košnica, a projekt je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).

Nakon projekcije filma uslijedio je razgovor s glumcima. Djeca su se aktivno uključila i postavljala pitanja, a znatiželjnih je bilo i među roditeljima.

Druženje se nastavilo u predvorju KNAP-a, gdje su Tihana Fraculj i Marko Jelić iz Kreativnog centra Košnica kroz igru i interaktivnu radionicu djeci dodatno približili problem otpada od hrane. Lutke s radionice ujedno su i glavni likovi slikovnice „Ekipa iz hladnjaka“: Bljuc i Mljac, bića koja žive u Karlovu hladnjaku.

Na odlasku je svako dijete dobilo slikovnicu „Ekipa iz hladnjaka“ kako bi saznali cijelu priču o Bljucu i Mljacu. Slikovnicu je napisala Martina Komerički, a ilustrirala Dijana Knezić. Slikovnicu je izdala Udruga Olimp, a sufinancirao ju je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Slikovnicu građani mogu pronaći na stranici projekta ekipaizhladnjaka.com.

  • Martina Komerički, autorica slikovnice „Ekipa iz hladnjaka“ © Hrvoje Šašek

Kako je nastala ideja za projekt?

Martina Komerički godinama piše dječje slikovnice o gospodarenju otpadom, a „Ekipa iz hladnjaka“ njezina je osma slikovnica. Dugi niz godina organizira i edukacije diljem Hrvatske, za djecu i za odrasle, i kroz taj rad došla je do zaključka da se količina otpada koja završava na odlagalištima može smanjiti samo ako ga počnemo manje stvarati.

Zato se posvetila temi sprječavanja otpada od hrane. To je područje na koje kao potrošači svojim navikama možemo najbrže utjecati, a upravo kućanstva proizvode najviše tog otpada. Kad bacamo hranu, ne bacamo samo dio kućnog budžeta, nego i sve resurse potrebne za njezinu proizvodnju, poput vode, energije, zemlje i rada, a odlaganjem hrane u otpad dodatno opterećujemo okoliš.

Podaci o otpadu od hrane u Hrvatskoj sve su samo ne dobri, dok u nekim dijelovima svijeta ljudi i dalje gladuju. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u Hrvatskoj se godišnje baci 481 553 tone hrane, odnosno 124,6 kg po stanovniku. Gotovo polovica tog otpada (46,1 %) nastaje u kućanstvima, a slijede primarna proizvodnja (19,4 %), maloprodaja i distribucija (13,2 %), ugostiteljstvo i institucionalno kuhanje (12,6 %) te proizvodnja i prerada (8,8 %).

Najčešće bacamo meso i ribu, voće i povrće te kruh i pekarske proizvode. Brojke jasno pokazuju da promjena počinje za našim stolom.

Ovim projektom želi se potaknuti ne samo edukacija djece i građana, nego i razgovor svih koji su na bilo koji način povezani s hranom, od proizvođača i trgovaca do ugostitelja, škola i obitelji, kako bi se navedene brojke iz godine u godinu napokon počele smanjivati. Prostora za napredak ima puno, a hoćemo li ga iskoristiti, ovisi o svima nama.