© INGV
1/4
NAJNOVIJE
- Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu
- U Brazilu osnovano prvo savezno sveučilište za domorodačke narode
- Beč dobiva prvi „Grätzl“ s manje prometa
- Umjetna inteligencija za zaštitu polarnih medvjeda
- Berliner Stadtreinigung: „U Berlinu stvaramo previše otpada – promijenimo to!“
- Piazza Cesare Beccaria počinje poprimati obrise
- Željeznički putnički prijevoz u EU-u 2025. porastao za 2,6 %
- Ormar žene koja se nikad nije vratila
- Copernicus Sentinel-6B započeo operativni rad
- Bečki zoološki vrt Schönbrunn prelazi na daljinsko grijanje
Rekordni valovi u Sredozemlju: istraživanje otkriva čimbenike koji povećavaju rizik za obalu
Ciklon Harry jedan je od najsnažnijih meteoroloških događaja dosad zabilježenih na području Sredozemlja. Uz dosad najviši val u Sredozemnom moru i iznimne morske uvjete, seizmološke mreže zabilježile su i signale mikroseizma.
Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) sudjelovao je u međunarodnom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Earth & Environment, pridonijevši analizi uloge obalne morfologije i morskog dna u pojačavanju posljedica ciklona Harry, koji je središnje Sredozemlje zahvatio od 19. do 22. siječnja 2026.
Međunarodno istraživanje „Dosad nezabilježene posljedice oluje u Sredozemlju otkrivene modelima i seizmičkim šumom tijekom ciklona Harry”, objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment 29. listopada 2026., objedinjuje atmosferske, oceanografske, geomorfološke i seizmološke analize te utvrđuje lokalne čimbenike koji mogu pojačati posljedice ekstremnih olujnih valova.
Istraživanje su koordinirali profesori Giovanni Scicchitano sa Sveučilišta Aldo Moro u Bariju i Andrea Cannata sa Sveučilišta u Cataniji, a u njemu su sudjelovali i znanstvenici talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV), Nacionalnog istraživačkog vijeća (Consiglio Nazionale delle Ricerche – CNR), Instituta za istraživanje i zaštitu okoliša (ISPRA), Sveučilišta u Palermu, Sveučilišta na Malti, Sveučilišta Colorado State te Kraljevskog opservatorija Belgije.
Istraživanje pokazuje da oblik obale i morskog dna može znatno pojačati posljedice ekstremnih olujnih valova. Zbog toga njihovi učinci mogu biti vrlo različiti čak i na područjima izloženima istim meteorološkim i morskim uvjetima.
Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV) u istraživanju je doprinio razumijevanju procesa koji određuju ranjivost obala te pružanju potpore strategijama prevencije i prilagodbe.
„Podmorski kanjoni mogu koncentrirati energiju valova i mijenjati razinu vode u blizini obale, dok paleo kanali i usječene doline mogu poslužiti kao putovi kojima more prodire dublje u unutrašnjost”, objašnjava istraživač INGV-a Giovanni Scardino.
- Značajna visina valova zabilježena valomjernim plutačama postavljenima na području Sredozemlja od 16. do 27. siječnja 2026. Razdoblje ciklona Harry označeno je žutom bojom, a crvena isprekidana linija označava vrhunac oluje (20. siječnja), kada su vrijednosti premašile osam metara. U okviru je kadar uzburkanog mora na Malti, snimljen 19. siječnja 2026. © INGV
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta WAVEGUARD, financiranog iz programa Interreg Italija–Malta i koordiniranog na Odjelu za biološke, geološke i okolišne znanosti Sveučilišta u Cataniji. Cilj projekta jest unaprijediti praćenje i ublažavanje rizika povezanih s ekstremnim meteorološko-morskim događajima u Sicilijanskom prolazu.
Multidisciplinarnim pristupom koji objedinjuje klimatologiju, meteorologiju, oceanografiju, geomorfologiju i seizmologiju istraživači su rekonstruirali procese zbog kojih se iznimna atmosferska konfiguracija pretvorila u opsežne poplave obalnih područja, eroziju i štetu na infrastrukturi.
Analiza je obuhvatila satelitske podatke, opažanja s plutača i mareografa, topografska i batimetrijska mjerenja, terenske izvide te numeričke simulacije visoke razlučivosti. Jedan od najvažnijih rezultata jest zabilježeni rekordni val visine 16,6 metara, koji je između Portopala di Capo Passera i Malte u Sicilijanskom prolazu izmjerila plutača Nacionalne mreže za mjerenje valova ISPRA-e. Simulacije su ujedno pokazale da su visine valova u Jonskom moru prelazile 10 metara.
- Blokovi izbačeni na cestu u mjestu Ognina (Siracusa, jugoistočna Sicilija) © INGV
Iznimnost događaja potvrdile su i seizmološke analize
Prijenos energije morskih valova na tlo izazvao je snažno pojačanje takozvanog mikroseizma, seizmičkog šuma koji nastaje međudjelovanjem mora i morskog dna. Analizirajući podatke s 55 seizmičkih postaja raspoređenih po Sredozemlju, istraživači su na mnogim postajama u Jonskom moru zabilježili najviše vrijednosti od početka seizmičkih mjerenja 1990. godine.
Reducirana amplituda mikroseizma ciklona Harry bila je više od četiri puta veća nego tijekom ranijih oluja i sredozemnih ciklona, što upućuje na sve veći rizik za obalu uslijed jačanja ciklona povezanog s klimatskim promjenama.
„U tom se kontekstu mikroseizam pokazuje kao dopunski alat tradicionalnim sustavima za praćenje stanja mora. Može poslužiti za praćenje olujnih valova u stvarnom vremenu, ali i za usporedbu ekstremnih događaja kojima svjedočimo s onima iz prošlosti, na temelju povijesnih nizova podataka”, objašnjava Alfio Marco Borzì, istraživač na Odjelu za biološke, geološke i okolišne znanosti Sveučilišta u Cataniji.
- Colostrai (južna Sardinija): poplavljena područja tijekom ciklona Harry, prikazana na temelju modeliranja. © INGV
Simulacije modelima XBeach i HEC-RAS, provedene na 19 obalnih lokacija na Siciliji, Sardiniji, u Kalabriji i na Malti, otkrile su dotad nezabilježene razmjere poplavljenih područja, na koje su snažno utjecala lokalna geomorfološka obilježja koja mogu olakšati prodor i zadržavanje morske vode u unutrašnjosti. U nekim slučajevima poplave povezane s ciklonom Harry dosezale su više od 500 metara od obale.
„Studija pokazuje da ranjivost obala ne ovisi samo o intenzitetu olujnih valova nego i o lokalnim čimbenicima koji pojačavaju njihove učinke. Ti se čimbenici mogu utvrditi prije događaja povezivanjem mjerenja visoke razlučivosti, modeliranja i praćenja. Njihovo poznavanje omogućuje usmjeravanje urbanističkih odluka, odabira lokacija za infrastrukturu i strategija prilagodbe”, objašnjava Giovanni Scardino, istraživač Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV).
Rezultati istraživanja dostupni su i putem platforme ARCHIMEDE, internetskog geografskog informacijskog sustava namijenjenog prikupljanju i dijeljenju podataka o sredozemnim ciklonima, a pridonijet će razvoju prototipnih sustava za rano upozoravanje predviđenih projektom WAVEGUARD.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
