U Ljubljani je ovog tjedna otvoren Most doživljaja Muste, koji povezuje gradske četvrti Štepanjsko naselje i Nove Fužine. Otvorenje mosta bilo je prilika za početak rada male i velike tržnice s obje strane mosta, a uređeni su paviljon s tržnicom i prostorom za ugostiteljski objekt te nove zelene i rekreacijske površine.
Stanovnici dviju ljubljanskih četvrti koje su prije bile razdvojene rijekom Ljubljanicom, sada su povezani novim mostom čime je ostvaren održivi koncept grada od 15 minuta. Ovaj koncept podrazumijeva urbanističko planiranje u kojem su svi svakodnevni sadržaji – trgovine, škole, ljekarne, parkovi, radna mjesta, zdravstvene ustanove i dr. – dostupni stanovnicima unutar samo 15 minuta hoda ili vožnje biciklom od njihova kućnog praga. Cilj je smanjiti ovisnost o automobilima, smanjiti emisije stakleničkih plinova te potaknuti zdraviji način života kroz pješačenje i biciklizam.
Most je djelo Marjana Pipenbahera
Dizajn mosta na dvije razine – djelo slovenskog strukturalnog inženjera i stručnjaka za mostove Marjana Pipenbahera, koji je projektom Pelješkog mosta premostio i spojio Hrvatsku – stvara raznoliku atmosferu i nudi nove poglede na rijeku Ljubljanicu i obližnja parkovna područja. Gornja razina nudi otvoreni prostor, širok panoramski pogled na rijeku i parkove, dok donji dio predstavlja natkriveni prostor zaštićen od raznih vremenskih uvjeta, sunca i kiše.

S obje strane mosta smještena su dva trga – veliki na strani Štepanjskog naselja i mali na strani Novih Fužina, koji predstavljaju prijelaz između mosta, parka i naselja te omogućuju druženje stanovnika i razne aktivnosti na otvorenom. Na strani Štepanjskog naselja novi raspored upotpunjuje paviljon u kojem već radi lokalna tržnica Muste. Uskoro će s radom početi i restoran, a vozači gradskih autobusa, koji u blizini imaju posljednje stajalište, također su dobili svoje prostore.
Otvorenjem novog mosta dovršeno je uređenje cijelog područja, gdje su posljednjih godina na novouređenim obalama Ljubljanice uređeni zeleni parkovi, dječje igralište, plaža i javni voćnjak. Stanovnici dvaju naselja tako su dobili još jednu zelenu oazu, koja dodatno povećava kvalitetu života u gradu.
Most povezuje ljude s obje strane rijeke Ljubljanice
„Posjetitelji ne samo da prelaze most, već ovdje borave, sjede, druže se i razgledavaju, a djeca i mladi ovdje su pronašli svoje mjesto za igru i zabavu“, rekla je na svečanosti otvorenja mosta Nataša Jazbinšek Seršen, voditeljica Odjela za zaštitu okoliša Grada Ljubljane. „Ovaj most ne povezuje samo dvije obale, već i ljude, a to je također bio cilj ovog projekta“, dodala je.
Nataša Jazbinšek Seršen zahvalila je Marjanu Pipenbaheru, kao i arhitektu Juriju Kobetu i njegovu timu koji su razvili njegovo rješenje. Također je zahvalila izvođačima, tvrtki Strabag d.o.o., a posebno ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću, koji je neprestano pratio radove na izgradnji mosta.

„Ovo rješenje bilo je jedino koje nas je zaista uvjerilo da most nije samo veza između dviju obala, nego i novo iskustvo i doživljaj prostora iz drukčije perspektive. Najvažnije, s ovim mostom Fužine i Štepanjsko naselje postaju jedno naselje, ne samo zato što su bolje povezani, već i zato što dobivaju iznimno kvalitetan javni prostor s javnim programima, uključujući tržnicu“, izjavio je prof. Rok Žnidaršič, istaknuti arhitekt, docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani te od 2023. godine zamjenik gradonačelnika Ljubljane zadužen za urbanizam. Žnidaršič je ujedno bio član stručnog odbora koji je odabrao najbolje arhitektonsko rješenje prijavljeno na natječaj za izgradnju novog mosta.
Otvorenju mosta nazočio je i njegov autor Marjan Pipenbaher, koji je, među ostalim, istaknuo da je most oblikovan kao jedinstvena cjelina, uz kombinaciju različitih sadržaja obje četvrti. Zajedno s arhitekticom Majom Kovačič, ponosan je što su sudjelovali u stvaranju novog prostora. „Želimo i nadamo se da ćete ga prihvatiti, učiniti svojim te ispuniti ga životom i prekrasnim trenucima“, dodao je Pipenbaher.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.