Kad ozelenjivanje Zagreba postane parodija
Finale predizborne kampanje i klimatski kabare u režiji „zelenih“ iz Grada Zagreba
Dok se europske metropole natječu u vizionarstvu i klimatskoj otpornosti – od urbanih šuma u Parizu i sustavne borbe protiv asfalta u Beču do izvrsne prakse Varaždina – Europskog grada drveća 2024., Zagreb nastavlja paradirati zelenim marketingom koji najviše nalikuje lošim humorističnim emisijama domaćih televizija.
Ozelenjivanje koje vrijeđa zdrav razum
Fotografija danas predstavljenog „ozelenjenog dvorišta“ u Ulici Šandora Brešćenskog govori sama za sebe: kržljava stabla posađena tko zna kad, koja zbog lošeg održavanja više nalikuju zombi vegetaciji, usamljena dječja njihalica na opruzi i klupa na keramičkim pločicama.
Prostor za druženje? Prije mjesto za pušenje. Stvarno nemamo mašte – to je visoko estetiziran prostor za stručne edukacije o urbanoj bioraznolikosti! Travnjak? Nema ga. Hlad? Nema ni njega. Ozelenjivanje? Čak ga više ima u žardinjerama u „pješačkim zonama“ jer njih su uredili „po uzoru na najrazvijenije zapadnoeuropske metropole“.
345.000 eura za – što točno?
Ovo dvorište – nova „zelena oaza“ Grada Zagreba – prije djeluje kao kulisa napuštenog vrtića iz davno preminulog Sovjetskog Saveza. Pa ipak, u Gradu Zagrebu tvrde kako će ovaj „projekt doprinijeti zdravijem urbanom okolišu, ojačati biološku raznolikost i smanjiti potrošnju energije.“ Doista?
Za uređenje prvih sedam dvorišta utrošeno je 345.000 eura. Ako je to cijena ovog vizualnog očaja, onda netko u ovom gradu ozbiljno ne zna što je „zelena infrastruktura“. Ili zna – ali se jako dobro zabavlja. Na naš račun.
„Čini se da imamo hit!“
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec izjavila je kako projekt „postaje hit i izvan granica Hrvatske“ i da „privlači interes u međunarodnom kontekstu“. Možda, ako u taj kontekst uključimo TikTok, Reddit ili meme stranice – onda je vjerojatno u pravu. Smijeh je univerzalan, kao i nevjerica kad shvatiš da netko ovako zamišlja borbu protiv klimatskih promjena.
U svijetu koji sadi urbane šume, Zagreb sadi – šuplju priču. Dok drugi asfalt pretvaraju u šumske oaze, zagrebački „zeleni“ donjogradska dvorišta (i ne samo njih) pretvaraju u prizore vizualne depresije. Kažu, ovako se oni bore protiv fenomena urbanog toplinskog otoka. Istina, možda i on zakoluta očima, odustane od Zagreba i ode grijati neki drugi grad.
Gradovi poput Beča i Pariza ne troše energiju, a kamoli sredstva na jeftine i loše PR trikove, nego na stvarnu promjenu. Rim se mijenja – i to zahvaljujući agilnom gradonačelniku Robertu Gualtieriju, čija gradska uprava konkretno i dosljedno provodi zelenu tranziciju i pokazuje kako vizija, strateško planiranje i suradnja s građanima mogu u kratkom roku preobraziti javni prostor. Beč je u protekle četiri godine uredio 243 000 m² zelenih površina, Pariz će za mjesec dana u srcu grada dobiti treću urbanu šumu, a sljedećih godina planira urediti čak 500 vrtnih ulica. „Novi centar Varšave“ (Nowe Centrum Warszawy) postaje sve ljepši, ugodniji i zeleniji. Varaždin je nagrađen titulom Europskog grada drveća, Ljubljana bira drvored i stablo godine te educira građane o važnosti urbanog drveća.
A Zagreb? Zagreb bira novu nijansu sive i poziva građane na edukaciju o biljkama koje ionako neće preživjeti prvu sušu. U ovom gradu najbolje uspijeva tragikomična iluzija zelenila koju se pokušava prodati kao klimatsku strategiju.
>>> Pročitajte još >>> Grad Zagreb konačno objavio detaljan plan sadnje drveća: svaki kvart dobiva svoj zeleni identitet!
Znaju li Zagrepčani razlikovati zelenu transformaciju od parodije?
Svatko tko voli ovaj grad trebao bi se zapitati vrijeđa li mu ovo „ozelenjivanje“ inteligenciju. U komentarima na društvenim mrežama ljudi već ironično pitaju – „Žive li možemosi u tim dvorištima?“. Možda. Njihove obilno financirane udruge imaju dobar financijski razlog za odobravanje i klimanje glavom.
U ovom „ozelenjenom dvorištu“ nedostaje još samo tabla: „ZABRANJEN PRISTUP MEDONOSNIM PČELAMA!“ Jer ova je gradska vlast, prisjetimo se, i protiv urbanog pčelarstva. Ne žele, kako su sami rekli, „musti pčele“. No, zato su u četiri godine uspjeli stvoriti urbani okoliš u kojem ni solitarna pčela nema što jesti.
Što god da su radili, svoju stručnost „zeleni“ su dokazali jedino u jednom – valjanju po asfaltu. I to još prije prošlih lokalnih izbora.
Zagrebu je trebala vizija. Umjesto toga, u ove četiri izgubljene godine dobili smo samo mršave rezultate jednog neuspjelog eksperimenta.
Stjepan Felber | Ekovjesnik