Upitna plinofikacija regije zapadnog Balkana

Kako planovi za izgradnju plinske infrastrukture odvraćaju zapadni Balkan od energetske tranzicije?

Planovi vlada regije zapadnog Balkana za izgradnju plinske infrastrukture ostaju jednako ambiciozni kao i prije dvije godine, unatoč sve većim izgledima da će završiti neuspjehom ili postati neaktivna imovina.

To pokazuje novi izvještaj koji su danas objavili CEE Bankwatch Network i Beyond Fossil Fuels, a u kojem se navodi kako je od ukupno 2715 kilometara plinovoda planiranih 2023. godine, većina – odnosno 2551 km, još je uvijek aktualno.

Njihovom izgradnjom uvozni kapacitet u regiji povećao bi se za 10,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje, više od trostruke potrošnje fosilnog plina zabilježene 2023. godine, i to u trenutku kada zemlje moraju napustiti sve fosilne izvore energije, uključujući plin.

Premda su planovi Albanije za izgradnju LNG terminala u Vlori zastali, crnogorska vlada nedavno je ponovno oživjela planove za izgradnju LNG terminala u Baru unatoč snažnom protivljenju lokalnog stanovništva.

Također, planovi za izgradnju plinskih elektrana u regiji porasli su s 2,4 gigavata u 2023. godini na 2,9 gigavata u 2025. Iako su pojedini projekti potiho odbačeni, najavljeni su novi.

„Ovisnost pojedinih članica Europske unije o fosilnom plinu posljedično se odrazila na visoke račune građana, prekide u opskrbi i upitna partnerstva. Zapadni Balkan, koji je daleko manje ovisan o fosilnom plinu, može iskoristiti tu prednost i odmah zakoračiti u održivu budućnost.“ – kaže Alexandru Mustata (Beyond Fossil).

„Mnogi planirani projekti osuđeni su na propast s obzirom na to da je Europska unija zatvorila vrata financiranju fosilnog plina u regiji. Čak i oni projekti koji se realiziraju vrlo će vjerojatno završiti kao neaktivna imovina. Kako bi izbjegle gubitak dragocjenog vremena i novca, vlade zapadnog Balkana moraju hitno uskladiti planove s najnovijim podacima te udvostručiti investicije u energetsku učinkovitost, dizalice topline te okolišno prihvatljive solare i vjetroelektrane.“ – ističe Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku jugoistočne Europe iz mreže CEE Bankwatch Network.

 

VEZANE VIJESTI

Novi zakon uvodi obveznu uporabu solarne energije na razini cijele Njemačke

Nova obveza u početku će se ipak odnositi samo na javne i poslovne zgrade, a za nove stambene objekte vrijedit će od 2030. godine. Prema prijedlogu zakona, nove zgrade ubuduće će morati biti projektirane tako da omogućuju optimalno korištenje solarne energije. Njemačke savezne zemlje moći će svojim propisima postaviti i strože zahtjeve.

Planovi novih plinskih projekata na zapadnom Balkanu ugrožavaju zelenu tranziciju

Planovi za 3,5 milijarde eura novih plinskih elektrana, plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na zapadnom Balkanu prisilili bi zemlje da uvoze daleko više plina nego prije, čime bi se povećalo ekonomske i energetske rizike zelene energetske tranzicije regije, pokazuje novo istraživanje organizacija Global Energy Monitor i Bankwatcha.

Projekt „Gornji horizonti“ prijetnja su okolišu i životu uz rijeke

„Gornji horizonti“, projekt izgradnje niza hidroelektrana i popratne infrastrukture na rijekama Neretvi, Trebišnjici, Buni i Bregavi, predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolišu i bioraznolikosti tog područja, upozorili su predstavnici organizacija civilnog društva  CEE Bankwatch Network  i Mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini.

CEE Bankwatch Network: „EU se uvlači u zamku fosilnih goriva“

Umjesto da Europsku uniju vodi prema postupnom ukidanju fosilnih goriva i pravednoj energetskoj tranziciji, usvajanje izmijenjenog izvornog prijedloga Komisije otvorilo je vrata novom krugu ulaganja u fosilna goriva, poručuje CEE Bankwatch Network.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER