„Ocean koji se mijenja“: Izvješće o stanju oceana upozorava da trostruka planetarna kriza zahvaća sve njegove dijelove

OCEAN STATE REPORT (OSR9) | Služba praćenja morskog okoliša Copernicus objavila je deveto izdanje Izvješća o stanju oceana

U utorak, 30. rujna 2025., Copernicus Marine Service objavio je deveto izdanje Izvješća o stanju oceana (Ocean State Report – OSR9), godišnje procjene stanja oceana te promjena u oceanima i morima na europskoj i globalnoj razini. Glavni zaključak izvješća jest da je svaki dio oceana pod prijetnjom trostruke planetarne krize – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja plastikom.

IZVJEŠĆE O STANJU OCEANA (Ocean State Report – OSR9) najvažnije je godišnje izvješće Službe praćenja morskog okoliša Copernicus (Copernicus Marine Service - CMEMS), koje znanstvenoj zajednici, kao i političarima te donositeljima odluka pruža sveobuhvatan pregled trenutačnog stanja oceana, njegovih prirodnih varijacija i dugoročnih trendova, s posebnim fokusom na globalni ocean, regionalna europska mora i područje sjevernog Atlantika. Izvješće također pruža ključne podatke o tome kako promjene u oceanima utječu na ekosustave, sigurnost opskrbe hranom, gospodarstva, obalne zajednice i globalnu regulaciju klime.

Prema devetom Izvješću o stanju oceana, koje je danas objavila Služba za praćenje morskog okoliša Copernicus, svaki dio oceana sada je pod prijetnjom trostruke planetarne krize – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja plastikom.

Nalazi pokazuju da se zagrijavanje oceana ubrzava, da su žarišta morske bioraznolikosti u sve većem riziku, a zakiseljavanje oceana brzo napreduje. Onečišćenje plastikom sada utječe na sve oceanske bazene, dok se ugrožene vrste i koraljni grebeni suočavaju s prijetnjama.

Ključni rezultati ovogodišnjeg Izvješća o stanju oceana uključuju:

• Nezapamćeno zagrijavanje oceana: U proljeće 2024. globalna površinska temperatura mora dosegnula je rekordnu temperaturu od 21 °C, uz stalno i sve brže povećanje toplinskog sadržaja oceana od 0,14 W/m² po desetljeću, što je znatno utjecalo na Zemljin ekosustav.
• Morski toplinski valovi: Temperature oceana 2023. i 2024. premašile su prethodne rekorde za više od +0,25 °C, što je utjecalo na ekosustave, ribarstvo i obalna gospodarstva.
• Porast razine mora: Razina mora porasla je 228 milimetara između 1901. i 2024., čime je ugroženo 200 milijuna Europljana koji žive u obalnim područjima, a ugrožena je i svjetska baština UNESCO-a.
• Invazivne vrste: Tijekom sredozemnog toplinskog vala 2023. toplije vode povećale su broj invazivnih vrsta kao što su plavi rak (Callinectes sapidus) i vatreni crv (Hermodice carunculata), što je lokalno ribarstvo dovelo do ruba kolapsa.
• Otapanje morskog leda: U razdoblju od prosinca 2024. do ožujka 2025. led u Arktičkom moru zabilježio je četiri uzastopne najniže razine zabilježene u povijesti, izgubivši područje gotovo dvostruko veće od Portugala.

• Svaki dio oceana pod prijetnjom je trostruke planetarne krize – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja plastikom © European Union | Copernicus Marine Service

„Kao vlasnik programa Copernicus, najjedinstvenijeg sustava za promatranje Zemlje, Europska unija može pratiti stanje okoliša Zemlje i njezinih podsustava. Infrastruktura i usluge programa Copernicus Europskoj uniji omogućuju da ima vodeću ulogu u promatranju i predviđanju različitih parametara stanja oceana. Komisija je predana kontinuitetu i razvoju programa Copernicus te osiguravanju da europski kapaciteti za promatranje Zemlje obuhvaćaju sve, povezujući javne i privatne aktere i kapacitete. Svemirsko gospodarstvo temelji se na oslobađanju moći svemirskih sustava i usluga da nude rješenja u različitim politikama i tržišnim sektorima.“ – izjavio je Andrius Kubilius, povjerenik za obranu i svemir.

„Zaključci Izvješća o stanju oceana otkrivaju tešku, ali bitnu dijagnozu našeg oceana. Potvrđuje da trostruka planetarna kriza nije buduća prijetnja, već sadašnja stvarnost. To znači i da smo poduzeli prve potrebne korake jer su podaci temelj učinkovitog djelovanja. U skladu s inicijativom za promatranje oceana u okviru Pakta o oceanima koristimo moć europskog digitalnog blizanca oceana, koji se temelji na znanju o moru kao što su Copernicus Marine i EMODnet, kako bismo podatke pretvorili u predvidljivost, što nam omogućuje prelazak s promatranja na rješenje. Sada možemo simulirati širenje invazivnih vrsta, predvidjeti utjecaj toplinskih valova na riblje stokove i testirati učinkovitost zaštićenih morskih područja prije njihove provedbe. Ti su alati ključni za otporno i održivo plavo gospodarstvo. Ocean nam šalje jasan signal. Sada smo bolje opremljeni za odgovor.“ – zaključio je Costas Kadis, povjerenik za ribarstvo i oceane.

„Deveti Copernicusov Izvještaj o stanju oceana potvrđuje da je sada svaki dio oceana pogođen trostrukom planetarnom krizom. U takvom kontekstu, pouzdana znanost i operativni alati potrebniji su nego ikad. Copernicus Marine Service – koji Mercator Ocean u ime Europske komisije provodi već gotovo cijelo desetljeće – pruža ovu jedinstvenu osnovu. Njegovo godišnje izvješće pretvara najnovija znanstvena dostignuća u primjenjivo znanje, pomažući Europi i svijetu da ojačaju otpornost, osiguraju sigurnost i zaštite oceane za buduće generacije.“ – istaknuo je Pierre Bahurel, glavni direktor francuskog nacionalnog centra za praćenje i prognoziranje oceana Mercator Ocean International (MOi), koji djeluje kao provedbeni partner u okviru svoje odgovornosti za upravljanje Copernicusovom uslugom za mora.

„Zaštita ključne uloge oceana u održavanju života i egzistencije započinje razumijevanjem kako se i zašto mijenja. Najnoviji Copernicusov Izvještaj o stanju oceana otkriva događaje srušenih rekorda, ubrzane trendove i sve veće učinke na morske ekosustave i društva – pružajući znanstvene spoznaje potrebne za donošenje učinkovitih i usmjerenih odluka. Znanost je nedvosmislena: ocean se brzo mijenja, s rekordnim ekstremima i rastućim posljedicama. Znamo zašto i znamo što to znači. Ovo znanje nije samo upozorenje — to je nacrt za vraćanje ravnoteže između ljudi i oceana.“ – izjavila je oceanografkinja Karina von Schuckmann, viša savjetnica u Mercator Ocean International (MOi) te direktorica Copernicus Marine Ocean State Reporting.

Ocean State Report 9: „Ocean koji se mijenja“

Deveto izdanje Izvješća o stanju oceana sada je dostupno online, a objavljeno je zajedno s pratećim interaktivnim sažetkom koji prikazuje glavne nalaze i utjecaje promjena u oceanima te ističe povezanosti između oceana, morske bioraznolikosti i ljudskog društva - posebice kulture i gospodarstva, te rekorde i ekstremne klimatske događaje iz 2023. i 2024. godine. Također, naglašava se napredak u praćenju oceana iz svemira, in situ opažanjima i numeričkim modeliranjem, kao i važnost regionalnog praćenja kao dopune globalnim procjenama. Izvješće naglašava kako bolje razumijevanje promjena u oceanima može omogućiti donošenje informiranih odluka za zaštitu oceana.

Sažetak je podijeljen u pet glavnih cjelina: Promjene u oceanima, Promjene morskih ekosustava, Društvene promjene, Ekonomske promjene i Razumijevanje povezanosti.

Promjene u oceanima

OSR 9 detaljno prikazuje promjene u globalnom oceanu i europskim regionalnim morima, s naglaskom na 2023. i 2024. godinu. Ključna poruka jest da je sve povezano: kada se ocean mijenja, mijenja se i sve što je s njim povezano – morski ekosustavi, društvo i gospodarstvo.

Izvješće otkriva kako je globalni ocean dosegao rekordnih 21 °C u proljeće 2024., uz stalno i sve brže povećanje toplinskog sadržaja oceana od 0,14 W/m² po desetljeću. Sjeveroistočni Atlantik i susjedna mora zagrijavaju se dvostruko brže od globalnog prosjeka, za +0,27 °C po desetljeću od 1982.

Morski toplinski valovi doprinijeli su rekordnim površinskim temperaturama mora u 2023. i 2024., premašivši rekorde iz 2015. i 2016. za +0,25 °C. Godine 2023., morski toplinski val zahvatio je tropski sjeverni Atlantik i oborio sve dosadašnje rekorde po intenzitetu, trajanju i prostornom opsegu, i to na površini i u dubini. Tijekom cijele godine, zahvatio je više od 99 posto regije, a neka su područja iskusila više od 300 dana toplinskog vala.

Kako se ocean zagrijava, on se širi, a zajedno s otapanjem kopnenog leda poput ledenjaka uzrokuje porast razine mora. Od početka 20. stoljeća, razina mora porasla je za 228 mm i dosegnula rekordne vrijednosti 2024. godine. Razine mora ne samo da rastu, nego rastu sve ubrzanije – stopa rasta povećala se za 30 posto između 1990-ih i 2010-ih.

Ubrzava se i zakiseljavanje oceana, s potencijalno štetnim posljedicama za morsku bioraznolikost. Trenutačno se više od 10 posto žarišta morske bioraznolikosti zakiseljava brže od globalnog prosjeka. Tri četvrtine zemalja koje ispuštaju više od 10 000 tona plastike nalaze se u blizini ugroženih i kritično ugroženih koralja te osjetljivih i ključnih morskih ekosustava. Oko 16 posto ugroženih i 30 posto kritično ugroženih koralja ugroženo je brzim zagrijavanjem oceana ili zakiseljavanjem.

Promjene u morskim ekosustavima, društvu i gospodarstvu

Učinci ovih stalnih promjena u oceanima protežu se od morske bioraznolikosti i ekosustava, preko ljudskog društva i kulture, pa sve do plave ekonomije.

Jedno istraživanje u OSR 9 analiziralo je promjene u globalnim morskim ekosustavima tijekom posljednjih 26 godina, u svjetlu promjenjivih oceanskih uvjeta. Definiran je niz biofizičkih područja koja odražavaju sličnosti u karakteristikama populacija mikronektona – skupina organizama veličine od dva do 20 cm koji mogu plivati ​​neovisno o oceanskim strujama. Ova skupina sitnih organizama nalazi se u središtu oceanskih hranidbenih lanaca i predstavlja hranu za veće grabežljivce, uključujući tune. Granice tih područja pomaknule su se prema polovima kako se ocean zagrijava, dok je u Južnom oceanu subpolarno područje poraslo nauštrb polarnog. Priobalna područja bogata morskim životom, koje napajaju uzlazne struje pune hranjivih tvari, također su se smanjila.

Između svibnja 2022. i početka 2023. godine, dosad najdugotrajniji zabilježeni morski toplinski val zahvatio je Sredozemno more, podižući površinske temperature do +4,3 °C iznad normale. Toplija morska voda privukla je invazivne morske vrste koje su poremetile regionalno ribarstvo i akvakulturu.

U delti rijeke Po (Pad) u sjeveroistočnoj Italiji, invazivni i proždrljivi plavi rak (Callinectes sapidus) doveo je do kolapsa proizvodnje školjki u rasponu od 75 do 100 posto. Na Siciliji, vatreni crvi (Hermodice carunculata) ugrozili su bioraznolikost, ljudsko zdravlje i turizam.

Ljudska egzistencija i kulturna baština također su pod pritiskom. Europske zemlje s visokom gustoćom naseljenosti (> 200 osoba po km²) u blizini obale smještene su u područjima s brzim porastom razine mora. Porast razine mora povećava rizik od poplava i erozije u priobalnim područjima u kojima živi 200 milijuna ljudi. Mnoge lokacije UNESCO-ove svjetske baštine u niskim obalnim područjima Europe bit će djelomično ili potpuno potopljene u nadolazećim stoljećima ili tisućljećima.

Promjene u oceanima već predstavljaju značajan gospodarski rizik. Primjerice, ubrzano zagrijavanje i zakiseljavanje posebno su izraženi u europskim morskim regijama u kojima je akvakultura važna gospodarska grana.

Morski toplinski valovi i dalje pogađaju regiju, a postaju učestaliji, intenzivniji i prostorno rasprostranjeniji. Godine 2024., ekstremni morski toplinski valovi zahvatili su zemlje u kojima 40–80 posto zaposlenih u plavoj ekonomiji ovisi o obalnom turizmu.

Razumijevanje povezanosti

Copernicus Ocean State Report 9 i njegov interaktivni sažetak naglašavaju kako su učinci promjena u oceanima povezani ne samo s morskim ekosustavima, već i s brojnim društvenim, gospodarskim i kulturnim aspektima ljudskog života.

Istaknuta je važnost praćenja promjena u oceanima na regionalnoj razini, kao dopune globalnim procjenama. Redovito i poboljšano praćenje, izvještavanje i predviđanje u regionalnim i globalnim oceanima mogu pružiti informacije utemeljene na dokazima, potrebne za razvoj politika i strategija upravljanja kojima se osigurava budućnost oceana, a time i društva.

Ovogodišnje izvješće istražuje koncept praćenja unutar tzv. Velikih morskih ekosustava (Large Marine Ecosystems), obalnih područja od oko 200 000 km². Također je predstavljen novi okvir za procjenu Baltičkog mora, koje je tijekom protekla tri desetljeća bilježilo rast temperature i saliniteta. Novi okvir podržat će regionalne evaluacije i unaprijediti razumijevanje izraženih varijacija u fizičkom stanju mora.

U izvješću je predstavljen i „Barometar morske zvijezde“ (Starfish Barometer) – nova inicijativa za praćenje oceana pokrenuta na Svjetski dan oceana, 8. lipnja. Barometar svake godine nudi vizualni prikaz složenog odnosa između ljudske aktivnosti i stanja oceana. Ovaj znanstveno utemeljeni pregled pomoći će u prijelazu od boljeg razumijevanja oceana prema konkretnim akcijama za ispunjavanje međunarodnih obveza, zaštitu obalnih zajednica i očuvanje zdravlja oceana budućnosti.

• Stjepan Felber | Ekovjesnik

Toplinski valovi doprinijeli najtoplijem lipnju u zapadnoj Europi otkad postoje mjerenja

Velik dio Europe zahvatila su dva snažna toplinska vala – sredinom lipnja i ponovno krajem lipnja do početka srpnja 2025. Prvi je svoj vrhunac dosegao između 17. i 22. lipnja, zahvativši velike dijelove zapadne i južne Europe. Drugi je uslijedio krajem mjeseca, od 30. lipnja do 2. srpnja, s još ekstremnijim temperaturama na istom području.