Zabrinutost zbog učinaka ultraprerađene hrane na zdravlje sve je veća jer je brojna istraživanja sve češće povezuju sa stanjima poput srčanih bolesti, dijabetesa pa čak i prerane smrti. No znanstvenici i dalje raspravljaju o tome što stoji iza tih rizika: prehrambena kvaliteta tih proizvoda koji često sadrže velike količine rafiniranih žitarica, natrija i dodanih šećera ili industrijska obrada i aditivi koji se koriste u njihovoj proizvodnji.

Zabrinjavajuće statistike o debljini, rast broja oboljelih od karcinoma debelog crijeva, koji se povezuje i s kvalitetom prehrane, kao i učestali nutritivni deficiti, od željeza do vitamina D, sve više otvaraju pitanje znamo li doista što znači hraniti se pravilno i zadovoljavamo li stvarne potrebe organizma?

Tim koji su predvodili istraživači sa Sveučilišta u Torontu utvrdio je da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s poteškoćama u ponašanju i emocijama, uključujući tjeskobu, plašljivost, agresivnost ili hiperaktivnost.

Industrija ultraprerađene hrane simbol je prehrambenog sustava koji je sve više pod kontrolom transnacionalnih korporacija koje profit stavljaju ispred javnog zdravlja. Lancetova serija radova dodatno učvršćuje argument za hitnu provedbu politika usmjerenih na rješavanje problema ultraprerađene hrane.

Francuska Narodna skupština u petak navečer usvojila je dopunu zakonskog prijedloga prema kojoj oznaka nutritivne vrijednosti na pakiranju prehrambenih proizvoda postaje obvezna. Izuzetak su određeni proizvodi, primjerice oni sa zaštićenom oznakom izvornosti, koja jamči autentičnost proizvoda i povezuje ga s određenim geografskim područjem i tradicijskim znanjem.