Drveće u Parizu smanjuje smrtnost povezanu s toplinskim valovima

Gradovi su posebno ranjivi na zdravstvene posljedice povezane s vrućinom zbog kumulativnog djelovanja urbanog toplinskog otoka i porasta temperatura uzrokovanog klimatskim promjenama.

Kostrenski hrast branit će boje Lijepe Naše na natjecanju za Europsko stablo 2026. godine

Hrvatsko stablo 2025. godine je „Kostrenski hrast“ – 250 godina star hrast medunac (Quercus pubescens), smješten ispred OŠ Kostrena. Lijepu Našu predstavljat će na natjecanju za Europsko stablo 2026. godine koje će se sljedećeg ožujka održati u Bruxellesu.

Bologna bi uskoro trebala imati više od 200 fontana s besplatnom pitkom vodom

Širenje mreže punktova s besplatnom pitkom vodom dio je integriranog plana za povećanje dostupnosti pitke vode u javnom prostoru i smanjenje uporabe jednokratnih plastičnih boca, koji se provodi u suradnji s Grupom Hera.

Pješačka zona u središtu Münchena dobiva više od stotinu stabala

München se mora pripremiti na sve veći broj vrućih dana – osobito u gradskoj jezgri i pješačkoj zoni, gdje ljeti često postaje vrlo vruće, a hladovine je vrlo malo. Na temelju stručnih analiza, Građevinski odjel Grada Münchena procijenio je da bi se u pješačkoj zoni i okolnim ulicama moglo posaditi više od 150 dodatnih stabala.

JAVOR KLEN: „najljepše drvo u mome vidokrugu“

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode nastavlja s obilježavanjem 50. godišnjice proglašenja Spomenika parkovne arhitekture Perivoj Zrinski (17. rujna 1975. - 17. rujna 2025.).

Kako generacije gube vezu s prirodom i zašto će „obnova iskustva“ trajati desetljećima

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Earth koristi agent-based model i rekonstruira kako su prekomjerna urbanizacija, degradacija ekosustava, društvene promjene i nedostatak međugeneracijskog prijenosa u posljednjih 220 godina doprinijeli smanjenju našeg odnosa s prirodom.

S manje snijega drveće apsorbira manje CO₂

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Bečka ljetna njega stabala: 400 000 litara vode dnevno za zelene saveznike u zaštiti klime

Klimatske promjene sve češće donose ekstremne vremenske uvjete – dugotrajne suše, toplinske valove, jake oborine i oluje – koji ne ugrožavaju samo ljude, već i biljni i životinjski svijet. Posebno su ranjiva stabla u gradovima, iako upravo ona imaju presudnu ulogu u hlađenju gradova, pročišćavanju zraka i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.

Toplinski valovi nisu štetni samo za ljude. Kako li je tek drveću?

Procjenjuje se da London na svojim javnim i privatnim površinama raspolaže s čak osam milijuna stabala. Ovog ljeta, zbog toplinskih valova i velikog nedostatka oborina, londonska stabla izložena su ekstremnom stresu.

Bologna provodi hitne mjere protiv ekstremnih vrućina

S ciljem ublažavanja ekstremnih vrućina i olakšavanja boravka na otvorenom građanima i turistima, Grad Bologna provodi dvije hitne mjere za poboljšanje mikroklime i pristupa pitkoj vodi u javnom prostoru.