HRVATSKA

HSEP: „Bez poljoprivrednika nema ni hrane!“

Poruka je to poljoprivrednih proizvođača koji ovih dana prosvjeduju diljem Europe. Dok Europa teži održivoj i ekološkoj poljoprivredi, u Hrvatskoj su ambicije, čini se, značajno manje. Nakon dugog niza godina, trendovi u ekološkoj proizvodnji pokazuju stagnaciju i lagani pad, ističe Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača (HSEP).

I ukrasne biljke mogu biti invazivne

U Ljubljani je predstavljen novi slovensko-hrvatski projekt prevencije i upravljanja invazivnim stranim ukrasnim biljkama LIFE OrnamentalIAS. Deset partnera iz različitih sektora u idućih šest godina posvetit će se traženju rješenja za problem ukrasnih invazivnih vrsta.

Hrvatska se tijekom četiri dana u prosincu 2023. u potpunosti napajala iz obnovljivih izvora energije

U izvještaju OIEH-a ističe se podatak da se u prosincu 2023. Hrvatska čak četiri dana u potpunosti napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora te da su obnovljivi izvori energije (bez hidroelektrana) ostvarili udio u ukupno raspoloživoj energiji od 19,5 posto. U Izvještaju se također navode najnoviji podaci o instaliranim kapacitetima solarnih i vjetroelektrana za 2023. godinu.

Uključite se u grupnu nabavu solarnih elektrana!

„Na sunčanoj strani“, servis Zelene energetske zadruge (ZEZ) za podršku u realizaciji solarnih elektrana, poziva građane iz cijele Hrvatske spremne na ugradnju solarne elektrane za obiteljsku kuću, tvrtku ili obrt da se uključe u grupnu nabavu opreme i ugradnje solarnih elektrana.

Povećajte sredstva za energetsku obnovu zgrada

Tematska mreža JEDRO, istraživačko-zagovarački konzorcij organizacija civilnog društva iz područja zaštite okoliša, energetskih zadruga i Fakulteta političkih znanosti, napravila je pregled temeljnog pravnog i strateškog okvira energetske učinkovitosti i energetske obnove u zgradarstvu u RH kako bi analizirala glavne izazove energetske obnove višestambenih zgrada u Hrvatskoj.

Od 1995. do 2020. hrvatska željeznička mreža smanjila se za četiri posto

Prema najnovijem izvještaju međunarodne organizacije Greenpeace „Razvoj prometne infrastrukture u Europi: Istraživanje smanjenja i širenja željeznice, autocesta i zračnih luka”, Hrvatska je u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture u odnosu na željezničku. Državna prometna politika sustavno nas je i svjesno učinila ovisnima o automobilima koji gutaju naftu i raspiruju klimatsku krizu.