More nam vraća naše smeće

Prizori naplavljenog smeća po jadranskoj obali nipošto nisu rijetkost u hladnijim dijelovima godine. Intenzivna cirkulacija jačih vjetrova i morskih struja neizbježno okuplja kojekakve otpatke u velike pučinske nakupine i zatim ih tjera prema kopnu. Ipak, ono što je prošli tjedan s južinom zadesilo Dubrovnik, naročito gradsku luku u Starom gradu – Porat – svojim proporcijama je iznenadilo sve.

Prema tvrdnjama UN-a ušli smo u krizu planetarnih razmjera

Posljednjih godina sve su očitiji ogromni razmjeri onečišćenja mora i oceana prouzročeni prekomjernom svjetskom proizvodnjom i potrošnjom plastike. Situacija je uistinu alarmantna, no u UN-u vjeruju kako još uvijek ima nade za smanjenje onečišćenja plastičnim otpadom ukoliko se svjetske vlade, tvrtke i svaki pojedinac na ovom planetu obvežu i snažnije posvete rješavanju ovog problema.

Morski organizmi mogu rastrgati jednu plastičnu vrećicu na čak 1,75 milijuna sitnih komadića

Uzimajući u obzir da se svake godine u oceane ispuštaju milijuni tona plastike, za većinu te količine se ne zna gdje završava i kakav je njezin utjecaj na morski ekosustav. Studija je pokazala kako morski organizmi prisutni u oceanima jednu plastičnu vrećicu mogu rastrgati na milijune mikroskopskih komadića, prije no što se prošire oceanom.

Uskoro jednak omjer ribe i plastike u Sredozemnom moru!

Iako je Sredozemno more već dugo jedno od najonečišćenijih mora svijeta, ovaj problem bi uskoro mogao postati još veći budući da se omjer ribe i plastike opasno približava izjednačenju, upozorili su europski stručnjaci na nedavno održanoj Regionalnoj konferenciji dionika iz sektora plave ekonomije u organizaciji Unije za Mediteran (UfM) u Napulju

Meduze su napast, ali rješenje je na vidiku!

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.

Nevidljivo je 99 posto plastike u morima i oceanima

Općenito je poznato da su oceani puni plastike, ali ono što nije poznato jest koliko se zapravo plastike nalazi u oceanima. Korištenjem fluorescentne boje moguće je detektirati i najmanje komadiće plastičnog otpada koji se nalaze u morskom ekosustavu.

Sunčevim zračenjem do smanjenja plastike u oceanima

Svakim danom proizvodi se sve više plastičnog otpada koji zbog lošeg sustava njegovog zbrinjavanja završava u morima i oceanima gdje uzrokuje razne ekološke probleme. Švedski znanstvenici razvili su novu tehnologiju koja bi mogla pridonijeti redukciji tog globalnog problema!

Koralji ne jedu plastiku slučajno, već zbog okusa

Znanstvenicima je već dugo poznato da morske vrste jedu plastične ostatke, jer ih sitni komadi plutajuće plastike podsjećaju na plijen. Međutim, novo istraživanje provedeno na koraljima otkriva drugi razlog konzumacije plastike, a to je prije svega „dobar okus“.