OTOCI

Cres: U velikoj ekološkoj akciji očišćene otočne jame i spilje

Tridesetak volontera iz speleoloških udruga „Estavela“ iz Kastva, „Ozren Lukić“, „Željezničar“ i „Velebit“ iz Zagreba te nekoliko otočnih entuzijasta, proteklog su vikenda sudjelovali u akciji čišćenja zagađenih speleoloških objekata na Cresu.

Spasimo gnijezda ispod lastovskih zvijezda!

Najnoviji Crveni popis ptica Europe (2021.) utvrdio je da je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) – u stvari znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo. To je potaklo pokretanje kampanje kojom Udruga Biom želi spriječiti nestanak naših jedinih pravih morskih ptica iz Jadrana.

Lastovsko podmorje čišće za tonu plastičnog otpada

Svake godine u morima završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, kojima treba do šesto godina da se razgrade. Time naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora koje glasi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, postaje grobljem plastike.

Solarna energija traži najmanja ulaganja, a najbrže stvara nova radna mjesta

Koliko smo spremni na pretvaranje klimatskih i ekoloških ambicija u stvarne projekte, što donosi novi zakonodavni okvir, kako riješiti razvojne, proceduralne i administrativne boljke, u kakve će projekte ulagati banke i fondovi u Hrvatskoj, samo su neka od pitanja u fokusu dvodnevne konferencije posvećene Sunčevoj energiji - 'DANI SUNCA'.

Dani sunca ovog četvrtka i petka u Hvaru

Prirodni potencijal sunčeve energije u Hrvatskoj je velik i iskoristiv u svim njezinim dijelovima, a ova konferencija namijenjena je svima čije je djelovanje i interes usmjeren prema energetskom razvoju koji će slijediti takav potencijal.

Rak traži svoju kućicu – jeste li je vidjeli?

U suradnji Udruge Argonauta i Narodne knjižnice i čitaonice Tisno, u kolovozu 2021. održane su dvije radionice za djecu pod nazivom „Moja kućica, moja prijateljica – jeste li je vidjeli?“.

Na najbližem šibenskom otoku dovršava se Hrvatski centar koralja

Riječ je o investiciji vrijednoj više od 24,1 milijun kuna, u kojoj je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU participiralo s 13,3 milijuna kuna, dok je ostatak pokriven sredstvima Europske unije u okviru natječaja „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ na koji je aplicirao Grad Šibenik.