Žao nam je, ali možda upravo udišete sićušne čestice plastike

Svakoga dana imamo sve više primjera užasavajućih razmjera globalne plastične krize, a ako vas dosadašnja istraživanja nisu pretjerano zabrinula, rezultati novog istraživanja znanstvenika s danskog Sveučilišta u Aalborgu svakako hoće!

Zaštićena vrsta japanskih jelena stradava zbog (glupih) turista

Globalna plastična kriza kriva je i za smrt jelena u japanskom parku Nara. Od ožujka ove godine devet uginulih jelena pronađeno je s utrobom punom plastičnih vrećica i omota hrane.

Želimo li da nam „Croatia: full of plastic!“ bude novi turistički slogan?

Zelena akcija poziva građane i građanke da prestanu koristiti jednokratne plastične materijale, a Ministarstvo zaštite okoliša da hitno provede zakonske mjere koje bi, osim na potrošače, utjecale i na proizvođače, trgovce i komunalna poduzeća.

Tjedno pojedemo jednu kreditnu karticu!

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Dalbergova analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2.000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Imamo sve više dokaza o sveprisutnosti plastike

Najveća koncentracija mikroplastike nalazi se u dubinama između 180 i 610 metara, a maksimalna koncentracija iznosi 16 čestica po kubnom metru vode što je četiri čestice po kubnom metru više nego što je pronađeno u Velikom pacifičkom otoku smeća.

Plastična kriza: Mediteran je preplavljen plastikom

Neuspješno gospodarenje plastičnim otpadom značajno pridonosi rekordnoj razini plastičnog onečišćenja u Sredozemnom moru. Prema novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, takva situacija regionalno gospodarstvo godišnje košta stotine milijuna eura.

Između Korzike i Elbe pluta desetak kilometara dug otok plastičnog otpada

Potvrđeno je: Mediteran je bogatiji za jedan novi otok! Međutim, ovaj „otok“ nije rezultat nekog iznenadnog prirodnog fenomena, već ljudskog djelovanja i neodgovornog gospodarenja otpadom. Morske struje donijele su tisuće tona plastičnog otpada koje su formirale novi otok dug desetak kilometara u vodama između Korzike i Elbe.

Plastic Attack – U petak počinje jednotjedni rat protiv plastičnog otpada

Prvi organizirani „napad“ dogodio se u ožujku prošle godine u britanskom gradiću Keynsham gdje je tridesetak članova grupe „Keynsham Plastic Re-Action“ na izlazu lokalne trgovine Tesco ostavilo svu nepotrebnu plastičnu ambalažu. Ideja je ubrzo prihvaćena u Kanadi i Belgiji, a pojedinačne akcije počele su se održavati u brojnim zemljama Europe i svijeta. Pravi globalni karakter akcija je poprimila početkom lipnja prošle godine kada je istovremeno održana u pedesetak zemalja svijeta.

Kokosove otoke nastanjuje 600 stanovnika i 414 milijuna komada plastike

Plastici za osvajanje cijelog svijeta nije trebalo puno duže od jednog stoljeća, no čini se kako joj je za njegovo golemo onečišćenje trebalo daleko manje vremena. Da je dospjela i u najudaljenije dijelove svijeta potvrđuje istraživanje morske biologinje dr. Jennifer Lavers i njezinih suradnika.