Drevna metoda upravljanja vodnim zalihama može pomoći suvremenom Peruu

Drevne metode upravljanja i štednje vode mogle bi pomoći glavnom gradu Perua u borbi protiv vodne krize uzrokovane klimatskim promjenama i porastom broja stanovnika.

Harare se suočava s krizom vode

Situacija s vodoopskrbom u Harareu je jako loša. Zbog suša i raspada vodoopskrbnog sustava bez vode je više od dva milijuna stanovnika glavnog grada Zimbabvea. Predgrađa grada nemaju vode već nekoliko tjedana, a prijavljeni su i prvi slučajevi tifusa.

Chennai - Za krizu vode nisu krive samo klimatske promjene

Izostanak monsunskih kiša i loše upravljanje vlade države Tamil Nadu navode se kao glavni uzroci presušenih akumulacijskih jezera i katastrofalne situacije s vodoopskrbom u toj državi na jugoistoku Indije i njezinom glavnom gradu, čije se stanovništvo suočava s jednom od najgorih nestašica vode u posljednjih nekoliko godina.

Šesti po veličini indijski grad gotovo je ostao bez vode

Indijski grad Chennai (nekadašnji Madras) je sa svojih 4,6 milijuna stanovnika gotovo ostao bez vode - četiri glavna akumulacijska jezera su presušila, monsun kasni, a gotovo cijela zemlja gori na temperaturama višim od 40 °C.

S današnjim danom Europa je iscrpila sve Zemljine resurse

Kada bi svi ljudi na Zemlji dijelili europski stil života, već danas bismo potrošili sve dostupne resurse koje naš planet može obnoviti u jednoj godini. Umjesto jednog, nama stanovnicima Europske unije neophodna su 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe, tvrdi se u najnovijem izvješću Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

Žetve su sve ugroženije ekstremnim zagrijavanjem

Sve topliji svijet predstavlja sve veću mogućnost ekstremnih toplinskih valova, i to na više od jednog kontinenta istovremeno, te sve veću prijetnju svjetskoj sigurnosti hrane.

Zagrijavanje za pola stupnja moglo bi učiniti toplinski utjecaj mnogo gorim

Pola stupnja zagrijavanja ne zvuči mnogo, ali postoje novi dokazi da bi moglo značiti veliku razliku u pogledu količine kiše i sušnih razdoblja

Godovi nam otkrivaju klimatske tajne šume

Šume su važni ponori ugljika i važne su zbog upijanja ugljikovog dioksida koji zagrijava naš planet i koji se ispušta u atmosferu spaljivanjem fosilnih goriva. No, još uvijek malo znamo o tome koliko je točno CO2 u njima uskladišteno - sada i/ili u prošlosti, a znanstvenici su tek posljednjih godina počeli otkrivati utjecaj klimatskih promjena u prošlosti.

Klimatski ekstremi su Europu od 1980. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura.

Kanada se zagrijava dva puta brže od ostatka svijeta

Kanada se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta, a njezin sjever još brže od ostatka zemlje, otkriva izvještaj kanadske vlade te upozorava da je drastično djelovanje jedini način izbjegavanja katastrofalnih posljedica.