© NASA Earth Observatory | Lauren Dauphin
NAJNOVIJE
- European Sleeper i RDC planiraju novi noćni vlak na liniji Bruxelles-Malmö
- NASA: „Pakleno ljeto u Europi“
- Proteklog vikenda održano 10. Sportsko lice Platka
- Obnovljeno P+R parkiralište Młociny u Varšavi dobilo FN panele i novu podnu površinu
- Rim do kraja 2027. ukida papirnate karte za javni prijevoz
- Češka poljoprivreda zbog loše žetve i klimatskih ekstrema ove godine ostaje bez 20 milijardi kruna prihoda
- Grčka zabilježila rekordan broj Eleonorinih sokolova
- 30 000 ljudi koristilo rimska klimatska i kulturna utočišta tijekom najvećih vrućina
- Veće doze vitamina D povezane s boljim kognitivnim sposobnostima osoba s povećanim rizikom od demencije
- Suša tla dosegla razmjere koji nisu zabilježeni od početka mjerenja
NASA: „Pakleno ljeto u Europi“
Niz ovoljetnih toplinskih valova oborio je mnoge temperaturne rekorde i ostavio ozbiljne posljedice diljem Europe
Zapadna Europa prvi je nagovještaj neuobičajeno toplog ljeta dobila u svibnju 2026., kada je toplinska kupola donijela iznimno visoke temperature koje su oborile rekorde u nekoliko zemalja. Koliko god taj rani toplinski val bio izvanredan, pokazalo se da je bio tek početak.
Do sredine kolovoza zapadna Europa prolazila je kroz ovoljetni peti toplinski val tijekom kojeg su na velikom području zabilježene temperature iznad 40 °C. Ljeto 2026. obilježila su razdoblja ekstremnih vremenskih prilika s visokim temperaturama koje su se zadržavale nekoliko dana, a ponekad i tjednima, bez znatnijeg pada ni tijekom noći.
Za dijelove Europe naviknute na relativno blaga ljeta takve su vrućine poremetile svakodnevni život uz porast broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Veliki i razorni šumski požari harali su područjima u kojima su nekada bili rijetkost, dok je vrućina dodatno pogoršala sušu koja već mjesecima zahvaća velik dio Europe, pridonoseći rekordno niskim vodostajima rijeka te problemima u opskrbi vodom i električnom energijom, prometu i poljoprivredi.
Objavljena NASA-ina animacija prikazuje dnevne maksimalne temperature zraka na visini od dva metra iznad tla od 1. svibnja do 19. kolovoza 2026. Izrađena je kombiniranjem satelitskih opažanja s temperaturama dobivenima jednom od verzija NASA-inog globalnog modela GEOS (Goddard Earth Observing System), koji matematičkim jednadžbama opisuje fizikalne procese u atmosferi. Najtamnije crvene površine označavaju područja na kojima su temperature dosegnule ili premašile 40 °C.
Temperaturni rekordi padali su velikom brzinom, često uz znatno premašivanje prethodnih vrijednosti. Prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, temperatura je 26. svibnja u Londonu dosegnula 35,1 °C, čime je prethodni svibanjski rekord premašen za 2,3 °C. U lipnju je francuski Bordeaux tri dana zaredom obarao rekord maksimalne temperature, a 24. lipnja izmjereno je 42,5 °C, izvijestio je Météo-France. Slovačka je u kolovozu postavila nove nacionalne rekorde za najviše dnevne i noćne temperature. Prema Copernicus službi za praćenje klimatskih promjena, prosječne temperature u lipnju i srpnju u zapadnoj Europi bile su najviše dosad zabilježene.
U Europi su se ekstremne temperature poklopile s nizom čimbenika koji povećavaju ranjivost stanovništva, među kojima su ograničena dostupnost klimatizacijskih uređaja, visoke noćne temperature i nedostatak zelenih površina u pojedinim gradovima. Takve okolnosti nisu uzrokovale samo nelagodu nego i iscrpljenost zbog vrućine. Preliminarna izvješća upućuju na to da bi vrućina mogla biti povezana s 10 000 prekomjernih smrtnih slučajeva, među kojima su tisuće zabilježene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i Belgiji.
„Klimatizacija je kratkoročno posebno važno pitanje u Europi“, rekla je Anamika Shreevastava, istraživačica sa Sveučilišta New York koja je tijekom poslijedoktorskog rada u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (Jet Propulsion Laboratory – JPL) proučavala urbane toplinske otoke. Jedan od njezinih ciljeva bio je izraditi toplinske karte na temelju NASA-inih podataka iz misija poput ECOSTRESS, koje bi urbanisti mogli koristiti kako bi gradove učinili otpornijima na toplinske valove.
Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuju da je klimatizacijskim uređajima opremljeno 23 % europskih kućanstava, u usporedbi s 90 % kućanstava u SAD-u. Ta razlika pridonosi znatno višim stopama smrtnosti koje su istraživači tijekom toplinskih valova zabilježili u europskim gradovima u odnosu na usporedive američke gradove.
„Dugoročno gledano, gradovi također mogu saditi stabla, širiti parkove, koristiti reflektirajuće premaze za krovove i prijeći na građevinske materijale koji manje zadržavaju toplinu“, rekla je Shreevastava.
Analiza Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da je toplinski stres vodeći uzrok smrti povezanih s vremenskim prilikama u svijetu te upozorava da pogoršava postojeće bolesti i zdravstvena stanja, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu. Istraživači procjenjuju da se svake godine bilježi približno 489 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, od čega 45 % u Aziji, a 36 % u Europi.
„Za starije osobe s tjelesnim zdravstvenim problemima već temperature od 26,7 °C mogu predstavljati znatnu opasnost“, rekla je Deborah Carr, sociologinja sa Sveučilišta u Bostonu specijalizirana za proučavanje starenja. „Noćne vrućine posebno su štetne za starije osobe čiji domovi nemaju klimatizacijske uređaje.“
Carr je dio istraživačkog tima koji je demografske podatke, zajedno s podacima o temperaturi i klimi pohranjenima u NASA-inim arhivima, koristio kako bi utvrdio koji su dijelovi svijeta izloženi najvećem riziku od sadašnje i buduće izloženosti vrućini. Istraživači su utvrdili da je južna Europa među područjima koja se istodobno suočavaju sa sve većom izloženošću vrućini i starenjem stanovništva.
Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu The Lancet Planetary Health u kolovozu 2026., dodatno naglašava važnost demografskih obilježja pri procjeni rizika povezanih s vrućinom. U istraživanju koje je vodila Qinqin Kong sa Sveučilišta Stanford kartirana su područja u kojima bi porast temperatura u nadolazećim desetljećima mogao dovesti do uvjeta koje ljudski organizam više ne može podnijeti, i to za mlađe, sredovječne i starije odrasle osobe. Zaključeno je da će sigurne temperaturne granice biti često premašivane na velikim područjima, pri čemu će starije osobe biti nerazmjerno izložene riziku.
„Ljudsko tijelo može podnijeti samo ograničen raspon temperature okoliša“, rekla je Kong, dobitnica NASA-ine nagrade Earth and Space Science and Technology. „Ključno je razumjeti gdje, kada i u kojoj će mjeri te granice biti premašene.“
Budući da se očekuje da će nepodnošljive razine vrućine zahvatiti više ljudi, na većim područjima i tijekom duljih razdoblja nego što se dosad smatralo, Kong i njezini kolege nadaju se da će njihovi rezultati pridonijeti izradi ciljanih akcijskih planova za zaštitu od vrućine, pripremama za izvanredne situacije i planiranju zdravstvenih sustava.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
