LA VENDEMMIA: U Pompejima održana prva berba grožđa u sklopu projekta kojim se „uzgaja“ povijest

17.09.2026.

Javni i privatni sektor u Pompejima kroz projekt COLTIVARE LA STORIA svijetu predstavljaju uzoran model talijanske proizvodnje vina koji spaja ljepotu, održivost i odgovornost

1/9

U vinogradima uz pompejske domuse počela je prva berba grožđa u okviru vinarsko–vinogradarskog projekta „Coltivare la storia“, nastalog u partnerstvu Arheološkog parka Pompeji s vinarijama Feudi di San Gregorio i Basilisco. Na jednom od najpoznatijih lokaliteta svjetske arheološke baštine ove godine pokrenut je jedinstven projekt kojim se vinogradi obrađuju prema ekološkim i održivim načelima, a vinski podrum smješten je unutar samog arheološkog parka.

Riječ je o projektu čiji su ciljevi prije svega kulturni, a tek potom komercijalni, s namjerom da se oživi povijest vina upravo ondje gdje je prije dvije tisuće godina taj proizvod bio ambasador rimske civilizacije u svijetu.

Projekt COLTIVARE LA STORIA proizlazi iz uvjerenja da su poljoprivreda (agricoltura) i kultura (cultura) dva izraza iste čovjekove težnje prema brizi za zemlju, duh i zajednicu. Oba izraza, ne slučajno, potječu od latinskog glagola colere (tal. coltivare) – „uzgajati“.

U Pompejima se ponovno bere grožđe, a u srijedu, 16. rujna, ondje je održana Festa del Vino – Festival vina. Povod je bila prva berba grožđa u sklopu vinarsko–vinogradarskog projekta nastalog iz javno-privatnog partnerstva s Gruppo Tenute Capaldo te u suradnji s vinarija Feudi di San Gregorio i Basilisco.

Tijekom dana posjetitelji su mogli pratiti berbu grožđa, sudjelovati u obilascima nekih vinograda na arheološkom području te se pridružiti druženju uz vina Feudi di San Gregorio, kušanje kruha i maslinovog ulja Pùmpaiia sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (IGP) Arheološkog parka, kao i drugih proizvoda Parvula Domus – kulturnog i socijalnog gospodarstva Arheološkog parka, koji predstavljaju suvremenu poljoprivrednu proizvodnju razvijenu unutar arheološkog lokaliteta.

Festivalom vina Pompeji su tako u suvremenom obliku oživjeli trenutak koji podsjeća na drevna poljoprivredna znanja povezana s Bakhom, bogom vina, vinove loze, druženja i ponovnog rađanja prirode. Riječ je o temi od posebnog značaja za Arheološki park, koji je tijekom 2026. niz aktivnosti i inicijativa posvetio upravo dionizijskoj dimenziji života u Pompejima, također potaknut nedavnim otkrićem raskošnih fresaka s dionizijskom tematikom u veličanstvenoj dvorani za gozbe Kuće Tiasa (La casa del Tiaso).

Početak berbe bio je i prilika za predstavljanje istraživačkog rada koji prati brigu o vinogradima Pompeja te vinarsko–vinogradarskog projekta nastalog iz javno-privatnog partnerstva sklopljenog 29. studenoga 2024. između Arheološkog parka i Gruppo Tenute Capaldo, preko vinarija Feudi di San Gregorio i Basilisco. Ovogodišnja berba stoga nije bila tek obična berba, nego ulazak u proizvodnu fazu vinarije koja nastaje i razvija se u cijelosti unutar arheološkog područja, među domusima uz koje su se vinogradi nalazili još prije dvije tisuće godina.

Ovaj se projekt razlikuje od drugih ponajprije po načinu na koji se ostvaruje: riječ je o pravom partnerstvu nastalom s ciljem razvoja cjelovite i dugoročne inicijative, koja objedinjuje stručnost Arheološkog parka i Gruppo Tenute Capaldo tijekom cijelog procesa – od uzgoja vinove loze do proizvodnje, od istraživanja do valorizacije te, kada projekt dosegne puni kapacitet, kušanja i prodaje vina unutar lokaliteta.

Ovogodišnja berba obuhvaća 14 malih vinograda smještenih uz domuse Arheološkog parka, na nešto više od jednog hektara površine koja se obrađuje i u istraživačke i obrazovne svrhe. Riječ je o 14 različitih botaničkih priča, raspoređenih među domusima, koje se razlikuju prema sortama, uzgojnom obliku, izloženosti i vlažnosti, dok zidići koji ih omeđuju stvaraju jednako toliko različitih mikroklima. Ovdje se beru crne sorte koje su Rimljani uzgajali u Kampaniji još u antičko doba: Aglianico, Piedirosso i Sciascinoso.

Ovoj prvoj povijesnoj jezgri pridružuje se novi vinograd, nastao od genetskog materijala uzetog sa stoljetnih trsova Feudi di San Gregorio u Irpiniji, koji je početkom 2026. posađen na području Stabiae, u blizini Ville San Marco, u središtu plana valorizacije Velikih Pompeja. Nasad je još mlad i još nije u proizvodnji, a tijekom sljedećih godina postupno će dosegnuti puni rod, čime će se projekt proširiti i na bijela vina od sorti Fiano, Greco i Falanghina.

Rekonstrukciju drevnih tehnika uzgoja vodi suradnja s profesorom Attilijem Scienzom sa Sveučilišta u Milanu, koji sudjeluje u projektu povezujući povijesne i arheološke dokaze s metodama suvremenih istraživanja, od botanike i genetike do agronomije i vinogradarstva.

„Pompeji i Kampanija interpretativni su model cjelokupnog talijanskog vinogradarstva“, objašnjava Attilio Scienza. „Pompeji su posebno jedinstveno mjesto jer su istodobno mjesto dodira, koje je ubrzalo razvoj novog modela vinogradarstva, i pogranično područje, gdje se različite stvarnosti nikada nisu stopile te su se očuvale sve do danas. Cilj projekta je od Pompeja stvoriti primjer kako se, s pomoću brojnih elemenata kojima raspolažemo – povijesnih, mitoloških, književnih, kao i genetskih i DNK podataka – može rekonstruirati vinogradarstvo Italije. Potrebna su nam takva mjesta jer će odnos između arheologije, vinove loze i vina tijekom sljedećih godina biti strateški važan za naš kvalitetni turizam. Osim toga, obnavljanje vinogradarstva u Pompejima kroz odnos između biljke i vinove loze znači ponovno uspostaviti odnos koji se nalazi u samim počecima vinove loze.“

Uz istraživanja, projekt se oslanja na agronomsku stručnost Feudi di San Gregorio i njegova voditelja proizvodnje Pierpaola Sircha, međunarodno priznatog agronoma koji korak po korak prati razvoj vinograda i ovu prvu proizvodnu godinu.

„Nalazimo se u fazi restrukturiranja vinograda, kako u pogledu infrastrukture tako i uzgojnih oblika: ovo je prijelazna godina koja nam služi kako bismo bolje upoznali mikrookoliše Pompeja, koji su vrlo posebni i imaju velik potencijal“, kaže Pierpaolo Sirch. „Upoznajemo mikroklime 14 malih vinograda raspoređenih među domusima, koji se razlikuju prema sortama, vlažnosti i izloženosti. To je 14 priča koje trebamo upoznati i protumačiti. Ove godine beremo samo ovdje. Općenito gledano, godina je bila neuobičajena na cijelom području, kako zbog oborina tako i zbog temperatura, a ovo je ujedno prva berba.“

Odnos Pompeja i vinove loze Arheološki park proučava već desetljećima putem vlastitog Laboratorija za primijenjena istraživanja (Laboratorio di Ricerche Applicate), istražujući botanička obilježja vinograda antičkoga grada i njihovo mjesto u svakodnevnom životu Rimljana. Danas se ta povijest isprepleće sa širom strategijom zaštite krajolika i prirodne baštine lokaliteta, koja uključuje i valorizaciju maslinika te projekte socijalne poljoprivrede kulturnog i društvenog gospodarstva Parvula Domus.

„Festivalom vina i ovom prvom berbom Pompejima vraćamo temeljni dio njihove duše i njihove svakodnevne povijesti kako bismo danas ponovno iščitali drevne poljoprivredne prakse kojima je Dioniz bio središnja referentna točka. Ova je tema od ključne važnosti za Arheološki park, koji je tijekom cijele 2026. promicao brojne aktivnosti usmjerene na dionizijski aspekt svakodnevice u Pompejima. Za nas vinova loza i vino nisu samo arheološki elementi koje treba proučavati, nego čine živu baštinu koja određuje naš krajolik i mediteransku kulturu. Partnerstvom s Gruppo Tenute Capaldo povezujemo znanstvena istraživanja, zaštitu prostora i valorizaciju lokaliteta u dugoročnoj viziji: ponovno pokretanje proizvodnje vina među našim domusima i na području Velikih Pompeja znači posjetiteljima ponuditi još dublje iskustvo, koje omogućuje autentičan dijalog prošlosti i sadašnjosti“, komentira ravnatelj Arheološkog parka Gabriel Zuchtriegel.

„Vidjeti prvo grožđe ubrano unutar Arheološkog parka trenutak je koji smo dugo čekali i koji doživljavamo kao veliku odgovornost. Ovom prvom berbom doista počinje proizvodna povijest projekta do kojeg nam je iznimno stalo: pokazati da se uz strpljenje i dugoročnu viziju može ulagati u kulturnu vrijednost vina, vraćajući Pompejima ulogu koju su oduvijek imali u povijesti mediteranske civilizacije“, izjavio je Antonio Capaldo, predsjednik Feudi di San Gregorio.

Sljedeći korak bit će vinarija za proizvodnju i dozrijevanje vina, za koju je određena zgrada na području Stabiae. Njezina izgradnja očekuje se do berbe 2028., kada će i vinogradi u Stabiae početi ulaziti u rod, čime će se zaokružiti proizvodni ciklus koji je ove godine započeo među domusima. Dio dozrijevanja vina odvijat će se i unutar domusa kako bi se posjetiteljima ponudilo potpuno iskustvo priče o antičkom vinu.

Prva vina nastala u okviru novog partnerstva očekuju se do 2029. godine, a kada proizvodnja dosegne puni kapacitet, vinarija će proizvoditi oko 30 000 boca godišnje, uz prostor za kušanje i prodaju unutar Arheološkog parka.

Berbom 2026. projekt tako čini prve korake svoje proizvodne faze: novo poglavlje priče duge dvije tisuće godina, u kojoj se arheologija, istraživanje, poljoprivreda i kultura vina ponovno susreću na istom mjestu na kojem su se susretale još u antičko doba.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

>>> Pročitajte još >>> Arheološki park Pompeji uvodi proširenu stvarnost

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.