Gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je, predstavljajući rezultate projekta ozelenjivanja unutarnjih gradskih dvorišta, izjavio kako je riječ o konceptu koji je „nastao u Zagrebu“, a koji sada „proučavaju i drugi europski gradovi kako bi ga prenijeli u svoje sredine“.
Gotovo šest godina nakon preuzimanja vlasti, krajem lipnja zagrebačka „zelena“ gradska uprava predstavila je Odluku o smanjenju uporabe proizvoda od plastike i poticanju održivih praksi kao još jedan veliki iskorak svoje klimatske politike.
Brzo, jeftino, bezobzirno – to je poslovni model ovog kineskog giganta brze mode. Greenpeace je nakon tri godine ponovno poslao proizvode u laboratorij i dobio zabrinjavajuće rezultate. Prema novom izvješću Greenpeacea Njemačka, odjeća e-trgovine Shein i dalje sadrži opasne kemikalije.
Prema priopćenju Grada Zagreba, ozelenjivanje se odnosi na dvorišta unutar gradske jezgre – u zatvorenim donjogradskim blokovima, a cilj je „revitalizacija zapuštenih prostora između zgrada“. Drugim riječima, vlasnici stanova u središtu Zagreba nagrađeni su za neodržavanje svojih dvorišta, a istovremeno Grad Zagreb ne održava niti ulaže u uređenje i ozelenjavanje javnog prostora – onog namijenjenog svim građanima Zagreba.
Dok se europske metropole natječu u vizionarstvu i klimatskoj otpornosti – od urbanih šuma u Parizu i sustavne borbe protiv asfalta u Beču do izvrsne prakse Varaždina – Europskog grada drveća 2024., Zagreb nastavlja paradirati zelenim marketingom koji najviše nalikuje lošim humorističnim emisijama domaćih televizija.
Od trenutka kada je krajem 2022. godine lansiran ChatGPT, umjetna inteligencija preselila se iz znanstvenofantastičnih rukavaca u svakodnevni život. AI danas piše, prevodi, detektira rak, predviđa kvarove, odabire vijesti koje čitamo, čak i slike koje će nas rasplakati.
„Zeleni“ iz Grada Zagreba u svojoj su beskonačnoj stručnosti i inovativnosti odlučili krenuti u projekt postavljanja digitalnih e-ink ekrana na ZET-ovim stajalištima. Naravno, to se poklopilo s predizbornom kampanjom jer zašto ne iskoristiti priliku za hvalisanje s još jednom besmislicom dok je ostatak infrastrukture u raspadu?
Drugi dan konferencije FOODCOOLTOUR otvorio je neka od ključnih pitanja svakodnevne prehrane, uključujući navike Hrvata i vrhunskih sportaša, sigurnosti dodataka, nove hrane i mogućih laboratorijskih uzgoja, ali i prijetnji da zbog krčenja šuma ostanemo bez proizvoda, poput kakaa ili kave.
Dok javni prijevoz puca po šavovima, a loše održavani tramvaji i autobusi Zagrepčanima ne omogućuju sigurnu i pouzdanu vezu od točke A do točke B, gradonačelnik Tomašević i njegovi „zeleni“ PowerPoint revolucionari odlučili su nas – „izbajsirati“.
Dok milijuni ljudi diljem svijeta i dalje gladuju, oko 1,3 milijarde tona hrane u svijetu svake godine završi u otpadu. Prema posljednjim rezultatima Eurostata (2024.), samo u Republici Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona hrane, a najvećim dijelom otpad od hrane nastaje u kućanstvu (76 %).