Državno kontrolirani emiteri dominirali su globalnim emisijama i u 2024. godini, s udjelom od 57 posto globalnih emisija CO₂ iz fosilnih goriva. Trideset i dvije kompanije bile su odgovorne za 50 posto globalnih emisija CO₂ iz fosilnih goriva, u odnosu na 38 kompanija prije pet godina, što ukazuje na sve veću koncentraciju emisija u rukama sve manjeg broja subjekata.

Popis zemalja s najopasnijim razinama onečišćenja zraka objavljen je u godišnjem izvještaju IQAira, tvrtke koja prati globalnu kvalitetu zraka i fokusira se na lebdeće čestice PM2,5, jednog od najmanjih, ali i najštetnijih onečišćivača u zraku.

Okupljeni pod zajedničkim sloganom „Više od sajma“, sajmovi CroAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja, ponudit će vrhunski izlagački, ali i popratni edukacijski i zabavni program. Partneri sajmova posebno su se fokusirali na stručni dio tako da se tijekom četiri dana trajanja sajmova održavaju brojne aktivnosti.

Prvim postignutim velikim dogovorom na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, 110 svjetskih čelnika obećalo je da će do kraja ovog desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla te u tu svrhu osigurati značajna javna i privatna financijska sredstva.

U prosincu 2020. globalne emisije CO2 povezane s energetskim sektorom bile su dva posto više u odnosu na isti mjesec 2019. godine, upozorava Međunarodna agencija za energiju (IEA)

Više od stotinu organizacija civilnog društva pokreće kampanju #Together4Forests kojom se EU poziva na odlučnu akciju i uvođenje novog zakona koji bi se uhvatio u koštac s europskim doprinosom globalnom gubitku šuma i osigurao da ništa što se prodaje u Europi ne doprinosi uništenju šuma i ekosustava ili povezanim povredama ljudskih prava.

Indijska arhitektonska tvrtka Manoj Patel Design Studio je u svom posljednjem projektu upciklirala lokalno proizvedeni crijep od pečene gline i stvorila zeleni zid s prirodnim prednostima hlađenja.

Prema novoj studiji nizozemskih znanstvenika, petinom našeg planeta bi do 2070. godine mogle vladati vrućine uobičajene za saharsku pustinju, a oko tri milijarde ljudi morale bi zbog takvih vremenskih uvjeta napustiti svoje domove ili pokušati preživjeti na paklenim temperaturama.

Šumski požari i nepregledna zgarišta u Brazilu izuzetno su štetni za globalnu klimu, no prema tvrdnjama znanstvenika, u gustim se tropskim kišnim šumama također kriju potencijalne smrtonosne infekcije.

Prema istraživanju neprofitne organizacije Oxfam, zbog ekstremnih vremenskih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama svake je godine tijekom prošlog desetljeća svoje domove napustilo preko 20 milijuna ljudi!