ESOTC 2025: rekordni toplinski valovi od Mediterana do Arktika, smanjenje ledenjaka i snježnog pokrivača

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

Temperature površine mora u ožujku blizu rekordnih vrijednosti

U ožujku 2026. zabilježena je dosad druga najviša globalna temperatura površine mora, nakon one iz ožujka 2024., što odražava vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña, navodi u najnovijem klimatskom biltenu Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Globalni klimatski pokazatelji sve više izazivaju zabrinutost

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

Copernicus: 2025. treća najtoplija godina u povijesti mjerenja

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Klimatske promjene potiču sve češće i žešće požare, povećavajući rizike za ljude i prirodu

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Od danas javno dostupni podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF)

Ova inicijativa označava završnu fazu višegodišnjeg plana za pružanje otvorenih podataka i važan je trenutak u strategiji ECMWF-a te potvrda predanosti otvaranju jednog od najvećih svjetskih meteoroloških skupova podataka, promicanju otvorene znanosti, međunarodne suradnje i klimatske otpornosti, ističu u ECMWF-u.

Ljeto 2025.: Španjolska i Grčka najzagađenije u Europi po pitanju kvalitete zraka

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.

Požari u Španjolskoj uzrokovali rekordne emisije CO₂

Do 20. kolovoza 2025. šumski požari u Španjolskoj ispustili su 22 milijuna tona CO₂, što daleko premašuje prosjek za razdoblje 2003.–2024. i predstavlja dosad najviše zabilježene emisije povezane s požarima u toj zemlji.

Ljeto 2025: Jedna od najrazornijih sezona šumskih požara u Europi

Prema najnovijim informacijama Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS), do 18. kolovoza 2025. izgorjelo je više od 880.000 hektara.

Blagi predah od rekordnih temperatura

S prosječnom temperaturom 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., srpanj 2025. rangiran je kao četvrti najtopliji srpanj u Europi. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.