© Imad Alassiry - Unsplash
NAJNOVIJE
- Uoči početka COP31 sateliti otkrili velika ispuštanja metana s turskih odlagališta otpada
- U Ljubljani otvoren Most doživljaja Muste
- Bečki Mariahilf bogatiji je za još jedan komadić prirode
- U Kninskom muzeju otvara se izložba fotografija „Putovima pastira i pašnjaka“
- Četkica za zube električnim nabojem uništava bakterije i uklanja zubne naslage
- OIEH: Hrvatska je u deset godina peterostruko povećala kapacitete obnovljivih izvora, ali i dalje uvozi struju
- Nakon ovogodišnjih klimatskih ekstrema još je jasnije da je EU-u potrebna otporna infrastruktura
- U Slavonskom Brodu održan sastanak s predstavnicima Udruge Eko-Integral na temu onečišćenja zraka
- Korištenje rabljenih baterija e-romobila za baterijske spremnike energije u poduzećima
- Apel europske znanstvene zajednice za očuvanje direktiva EU-a o pticama i staništima
Uoči početka COP31 sateliti otkrili velika ispuštanja metana s turskih odlagališta otpada
Tursko Ministarstvo okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena našlo se u središtu pozornosti zbog politike i upravljanja emisijama metana
Analiza satelitskih mjerenja zabilježila je prosječno do 7,4 tone metana na sat na odlagalištu Seymen kod Istanbula. Uoči predstojeće Konferencije UN-a o klimi (COP31), koja će se od 9. do 20. studenoga 2026. održati u Antalyji, turske vlasti tvrde da povremena mjerenja ne predstavljaju godišnji prosjek.
Na turskom odlagalištu Seymen odlaže se miješani komunalni otpad iz Istanbula, grada sa 16 milijuna stanovnika, a prikupljeni metan koristi se za proizvodnju električne energije u obližnjoj elektrani. Naime, plin koji nastaje raspadanjem zakopanog organskog otpada koristi se za proizvodnju električne energije u elektrani otvorenoj 2020. godine. Prema podacima za 2025. godinu, elektrana proizvede oko 22 000 megavatsati električne energije mjesečno.
Prema podacima İSTAÇ-a (İstanbul Çevre Yönetimi Sanayi ve Ticaret AŞ), istanbulske komunalne tvrtke za gospodarenje otpadom i usluge zaštite okoliša, na odlagalište Seymen svakodnevno stiže oko 8500 tona komunalnog otpada, od prosječno 20 000 tona koliko se dnevno prikupi u Istanbulu.
No, analiza satelitskih mjerenja pokazuje da hvatanje plina za proizvodnju energije samo po sebi ne sprječava velika ispuštanja metana. Zbog golemih količina metana ovo odlagalište svrstava se među najveće zabilježene izvore emisija metana na svijetu.
Turska će od 9. do 20. studenoga u Antalyji biti domaćin konferencije COP31, a smanjenje emisija metana postavljeno je među prioritete ovog klimatskog skupa. Akcijski program COP31 stoga kao prvi od 10 prioriteta skupa navodi sprječavanje nastanka otpada i smanjenje emisija metana.
Metan je, nakon ugljikova dioksida (CO₂), najvažniji uzrok klimatskih promjena. Tijekom prvih 20 godina u atmosferi njegov je učinak na zagrijavanje više od 80 puta snažniji od učinka CO₂. Stoga bi se brzim smanjenjem emisija metana zagrijavanje moglo usporiti u relativno kratkom roku.
Međutim, upravo turski sektor gospodarenja otpadom ukazuje na mogućnosti i poteškoće brzog smanjenja emisija. Prema podacima neprofitne organizacije Climate TRACE, Turska je peti najveći svjetski izvor emisija metana iz otpada, nakon Kine, Sjedinjenih Država, Rusije i Brazila.
Climate TRACE ujedno procjenjuje da je Turska 2025. godine ispustila oko 646 milijuna tona (Mt) stakleničkih plinova, ne uključujući korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF), te se nalazi na 15. mjestu najvećih svjetskih emitera.
Deset turskih odlagališta s prosječnim emisijama od 841 kilograma do 7,4 tone na sat
U okviru projekta „UCLA's STOP Methane Project“, istraživači sa Sveučilišta UCLA u Kaliforniji analizirali su satelitska mjerenja 70 ispušnih oblaka metana s deset odlagališta otpada s najvećim emisijama u Turskoj. Dok se s mnogih odlagališta ispušta tek nekoliko desetaka kilograma metana na sat, emisije na lokacijama s ovog popisa znatno su veće: zabilježene prosječne emisije kretale su se od 841 kilograma do 7,4 tone na sat.
Tri odlagališta nalaze se u okolici najvećega grada, Istanbula, dok su ostala u blizini glavnoga grada Ankare i obalnih turističkih odredišta, Izmira i Antalyje, gdje će se održati COP31. Prema analizi, na odlagalištu Seymen zabilježene su najveće emisije, tek nešto manje od emisija najvećeg odlagališta na svjetskom popisu za 2025. godinu.
UCLA-ina analiza koristila je javno dostupne podatke satelita Tanager-1, a objavila ih je neovisna neprofitna organizacija Carbon Mapper. Lokacije s najvišim prosječnim stopama emisija odabrane su među onima na kojima su tijekom istraživanja, od 1. siječnja 2025. do 1. lipnja 2026., zabilježena i kvantificirana najmanje dva oblaka metana (CH₄).
„Mnoga od tih odlagališta imaju sustave za prikupljanje plina i pogone za proizvodnju energije iz bioplina. Pristupi sprječavanju tako velikih emisija razlikovat će se od lokacije do lokacije, no prvi je korak prepoznati najveće mogućnosti za njihovo smanjenje. Objavom popisa uoči COP31 želimo učiniti te emisije vidljivima i pomoći u prepoznavanju lokacija na kojima bi djelovanje donijelo najveću kratkoročnu korist za klimu“, navode istraživači s UCLA-e.
Velike mogućnosti za smanjenje emisija
Tia Scarpelli, voditeljica programa za sektor otpada u neprofitnoj organizaciji Carbon Mapper, koja prati emisije, izjavila je da je za smanjenje metana s odlagališta potrebno preusmjeriti organski otpad prije nego što stigne na odlagališta i poboljšati učinkovitost njegova prikupljanja.
„Budući da je najveći dio zabilježenih emisija u Turskoj koncentriran na nekoliko lokacija, rad na tim odlagalištima mogao bi donijeti nerazmjerno velike koristi“, rekla je Scarpelli. „Postoji velik potencijal za smanjenje nacionalnih emisija ako se djeluje na najvećim odlagalištima”, dodala je. Predložila je bolje projektirane sustave za prikupljanje plina te popravak napuklih pokrovnih slojeva i neispravnih plinskih bušotina.
Tursko Ministarstvo okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena osporilo je reprezentativnost satelitskih opažanja uz tvrdnju da podaci nisu dobiveni neprekidnim mjerenjima te da se na temelju njih ne mogu utvrditi godišnje emisije odlagališta Seymen.
Ministarstvo navodi da se turskom inicijativom za promicanje recikliranja nastoji smanjiti količina otpada koja završava na odlagalištima, a time i emisije metana. Dodalo je da se nacionalna stopa oporabe otpada povećala s 13 % u 2017. na 37,53 % u 2025. godini.
Tursko protivljenje Globalnom obećanju o metanu
Podsjetimo da Turska unatoč pozivima na smanjenje emisija metana još nije pristupila međunarodnom Globalnom obećanju o metanu (Global Methane Pledge). Inicijativa je pokrenuta 2021. na konferenciji COP26 te okuplja gotovo 160 zemalja s ciljem smanjenja emisija metana za najmanje 30 % do 2030. godine u odnosu na razine iz 2020.
Emisije metana iz sektora gospodarenja otpadom u Turskoj porasle su za gotovo 25 % u desetljeću do 2024., dok je globalni rast iznosio 6,5 %, prema podacima Svjetske banke utemeljenima na bazi emisija EDGAR Europske komisije. Emisije iz turskog sektora otpada od 2020. iznose oko 21 milijun tona ekvivalenta CO₂ godišnje.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
