© Cristian E / Pexels
1/2
NAJNOVIJE
- PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine
- Izrael i Njemačka nastavljaju energetsku suradnju: potpisan program za 2027.
- Uoči početka COP31 sateliti otkrili velika ispuštanja metana s turskih odlagališta otpada
- U Ljubljani otvoren Most doživljaja Muste
- Bečki Mariahilf bogatiji je za još jedan komadić prirode
- U Kninskom muzeju otvara se izložba fotografija „Putovima pastira i pašnjaka“
- Četkica za zube električnim nabojem uništava bakterije i uklanja zubne naslage
- OIEH: Hrvatska je u deset godina peterostruko povećala kapacitete obnovljivih izvora, ali i dalje uvozi struju
- Nakon ovogodišnjih klimatskih ekstrema još je jasnije da je EU-u potrebna otporna infrastruktura
- U Slavonskom Brodu održan sastanak s predstavnicima Udruge Eko-Integral na temu onečišćenja zraka
PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine
VJEČNE KEMIKALIJE | Analiza 813 uzoraka iz 74 akumulacije na pet kontinenata pokazala je da se obrasci onečišćenja PFAS-om razlikuju ovisno o izvorima i povijesti uporabe tih kemikalija
U istraživanju objavljenom u časopisu Water Research znanstvenici su objedinili postojeće podatke o 813 uzoraka vode, sedimenta i ribljeg tkiva iz 74 akumulacije na pet kontinenata. Kako nije riječ o jedinstvenom, standardiziranom uzorkovanju svih lokacija, dobiveni podaci bili su fragmentirani i neujednačeni pa su ih istraživači statistički obradili kako bi usporedili obrasce onečišćenja.
Analiza podataka o 813 uzoraka iz 74 akumulacije pokazala je da se obrasci onečišćenja per- i polifluoroalkilnim tvarima (PFAS) razlikuju ovisno o izvorima i povijesti njihove uporabe. Istraživači upozoravaju i na velike praznine u praćenju tih postojanih kemikalija, koje se mogu nakupljati u vodi, sedimentu i organizmima.
Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS), poznate i kao „vječne kemikalije”, skupina su sintetičkih spojeva široke primjene u industriji i potrošačkim proizvodima. Zbog postojanosti i pokretljivosti mogu se širiti okolišem, a njihova dugotrajna prisutnost zabrinjava zbog mogućih posljedica za zdravlje ljudi i ekosustave.
Tri obrasca onečišćenja
U istraživanju, objavljenom u časopisu Water Research, izdvajaju se tri prevladavajuća obrasca onečišćenja. U prvom dominira perfluorooktanska kiselina (PFOA), povezana s ispuštanjem komunalnih i industrijskih otpadnih voda. Drugi, zabilježen pretežno u Aziji, obilježavaju PFOA i perfluorooktansulfonska kiselina (PFOS), a povezuje se s više izvora, među kojima su industrijska područja i površinsko otjecanje iz gradova.
Treći obrazac, prisutan ponajprije u Europi i istočnoj Kini, povezan je s dugotrajnim nakupljanjem perfluorobutanske kiseline (PFBA). Istraživači ga povezuju s taloženjem iz atmosfere, industrijskim ispuštanjem i ponovnim kruženjem kemikalija u okolišu. U dostupnim europskim uzorcima najveća akumulacija PFAS-a zabilježena je u ribljem tkivu.
- Umjetno jezero Schlegeis (Schlegeis Stausee) i njegova brana u Zillertalskim Alpama u austrijskom Tirolu. © Róbert Nyulasi / Pexels
Posebnu zabrinutost izaziva sve veća zastupljenost kratkolančanih PFAS spojeva, koji se koriste kao zamjena za neke dugolančane spojeve. Iako se slabije nakupljaju u organizmima, vrlo su postojani i pokretljivi te ih je teško ukloniti uobičajenim postupcima obrade. To znači da zamjena pojedinih spojeva ne uklanja nužno problem onečišćenja.
Autori upozoravaju da su podaci o PFAS spojevima geografski neujednačeni i da su mnoge regije nedovoljno istražene. U analizi je, primjerice, bilo obuhvaćeno samo pet afričkih akumulacija, a u nekima su zabilježene razmjerno visoke koncentracije najčešće praćenih spojeva. Taj nalaz ne opisuje stanje na cijelom kontinentu, ali pokazuje koliko manjak mjerenja može otežati procjenu rizika.
Akumulacije su važne za vodoopskrbu i očuvanje vodenih staništa, a mogu pogodovati zadržavanju onečišćivala u vodi. Istraživanje zato ističe potrebu za usklađenijim praćenjem PFAS spojeva u vodi, sedimentu i živim organizmima, kao i boljim utvrđivanjem izvora onečišćenja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
