Drugi život baterija električnih automobila
Wien Energie u Beču pustio u rad najveći austrijski sustav za pohranu energije koji koristi rabljene baterije električnih vozila
Čak 400 rashodovanih baterijskih modula iz električnih automobila pohranjuje električnu energiju proizvedenu u sunčanoj elektrani u ulici Rosiwalgasse u 23. bečkom okrugu Liesing. Time je u Beču uspostavljen najveći austrijski sustav za pohranu energije koji koristi baterije iz električnih automobila u njihovom drugom životnom ciklusu.
Moderne baterije električnih automobila imaju dug vijek trajanja, a i nakon što više nisu prikladne za uporabu u vozilima zadržavaju znatan kapacitet za pohranu energije. Upravo na toj ideji temelji se novi projekt bečke energetske tvrtke Wien Energie, koja je pustila u rad najveći austrijski Second-Life baterijski sustav za pohranu energije.
Sustav snage jednog megavata i kapaciteta četiri megavatsata pohranjuje višak električne energije proizvedene u sunčanoj elektrani Rosiwalgasse u 23. bečkom okrugu Liesing. Trenutačno se koriste baterijski moduli iz viškova proizvodnje, budući da je dostupnost rabljenih baterija električnih automobila još uvijek ograničena. No, s rastom broja električnih vozila na cestama u idućim će godinama znatno porasti i količina iskorištenih baterija, koje će se moći ponovno upotrebljavati kao stacionarni sustavi za pohranu energije.
„Najvećim austrijskim Second-Life baterijskim sustavom dodatno razvijamo lokalnu pohranu energije iz obnovljivih izvora u gradu i istodobno šaljemo snažnu poruku u prilog kružnom gospodarstvu koje štedi prirodne resurse. Baterije električnih vozila koje su još uvijek funkcionalne dobivaju novi život kao učinkoviti sustavi za pohranu energije“, rekao je direktor tvrtke Wien Energie Sascha Zabransky.
Second-Life za 400 baterijskih modula
U novom sustavu ugrađeno je oko 400 rashodovanih baterijskih modula električnih automobila, čime je Beč dobio najveći sustav ove vrste u Austriji. Moduli su smješteni u stacionarnom kontejneru, a njihov rad sigurno i učinkovito nadzire sustav za upravljanje baterijama.
Sustav pohranjuje višak električne energije proizvedene u obližnjoj sunčanoj elektrani te je vraća u mrežu kada je potražnja najveća. Sunčana elektrana Rosiwalgasse prostire se na površini približno dvaju nogometnih igrališta i ima oko 4000 fotonaponskih modula, koji godišnje proizvedu dovoljno električne energije za opskrbu oko 400 prosječnih bečkih kućanstava.
Za razliku od klasičnih baterijskih spremnika, Second-Life sustavi koriste „spašene“ baterijske module iz viškova proizvodnje ili iz električnih automobila koji su završili svoj prvi životni ciklus. Time se energetska tranzicija izravno povezuje s kružnim gospodarstvom te se štede vrijedne sirovine poput litija, kobalta i nikla.
Iako kapacitet rabljenih baterija nakon nekoliko godina više nije dovoljan za uporabu u vozilima, preostala sposobnost pohrane i dalje je vrlo pogodna za stacionarne sustave koji nisu izloženi velikim opterećenjima poput stalnog ubrzavanja. Njihova ponovna uporaba može produljiti životni vijek baterija za dodatnih 10 do 12 godina.
Pohrana energije ključna je za energetsku tranziciju
Ovo je prvi Second-Life baterijski sustav tvrtke Wien Energie, a nastao je kao rezultat interne inovacijske inicijative. Projekt su financirali Fond za budućnost (Zukunftsfond) bečkog gradskog koncerna Wiener Stadtwerke te austrijski Klimatski i energetski fond (Klima- und Energiefond).
Pohrana energije jedna je od ključnih tehnologija energetske tranzicije. S povećanjem udjela energije iz sunca i vjetra raste i potreba za snažnim sustavima koji višak električne energije mogu pohraniti i isporučiti u mrežu kada proizvodnja iz obnovljivih izvora nije dovoljna.
Wien Energie zato nastavlja ulagati u različite tehnologije pohrane energije. Trenutačno najveći elektrokemijski sustav za pohranu energije tvrtke nalazi se uz sunčanu elektranu Schafflerhofstraße u 22. bečkom okrugu. Snage je 5 megavata i kapaciteta 12 megavatsati, a do kraja godine planirano je puštanje u rad novih velikih sustava ukupne snage 25 megavata i kapaciteta 50 megavatsati.
Stjepan Felber | Ekovjesnik