Prema priopćenju Grada Zagreba, ozelenjivanje se odnosi na dvorišta unutar gradske jezgre – u zatvorenim donjogradskim blokovima, a cilj je „revitalizacija zapuštenih prostora između zgrada“. Drugim riječima, vlasnici stanova u središtu Zagreba nagrađeni su za neodržavanje svojih dvorišta, a istovremeno Grad Zagreb ne održava niti ulaže u uređenje i ozelenjavanje javnog prostora – onog namijenjenog svim građanima Zagreba.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

Velika transformacija jednog od najvećih toplinskih otoka u središtu Beča napreduje velikom brzinom i uz veliku potporu javnosti. Nekadašnje parkiralište između ulica Linke Wienzeile i Rechte Wienzeile, nastalih regulacijom rijeke Wien između 1899. i 1905. godine, korak po korak pretvara se u 6820 m² veliki, ugodan prostor za boravak s gotovo 70 stabala, obiljem zelenila i mogućnostima za rashlađivanje.

Dok se europske metropole natječu u vizionarstvu i klimatskoj otpornosti – od urbanih šuma u Parizu i sustavne borbe protiv asfalta u Beču do izvrsne prakse Varaždina – Europskog grada drveća 2024., Zagreb nastavlja paradirati zelenim marketingom koji najviše nalikuje lošim humorističnim emisijama domaćih televizija.

U Ulici Havelská, ispred crkve sv. Havla, posađena su dva nova stabla sitnolisne lipe koja će doprinijeti poboljšanju mikroklime u ovom dijelu praške povijesne jezgre. Mlada stabla posadili su Kateřina Klasnová, zamjenica načelnika prvog praškog okruga (Prag 1) i vijećnik Martin Motl.

Komunalno poduzeće Praški vodovod i kanalizacija (Pražské vodovody a kanalizace - PVK) ponovno će postaviti prskalice s vodenom maglicom na najposjećenijim lokacijama u središtu grada. Tijekom ljetnih mjeseci time će se pridonijeti sniženju temperature i ugodnijem boravku stanovnika i posjetitelja na javnim površinama povijesne jezgre češke metropole.

Grad Beč i Austrijske savezne željeznice (ÖBB) zajedno će redizajnirati prostor oko velebnog Glavnog kolodvora u Beču. Veliko predvorje ispred glavnog ulaza i trg iza kolodvora, na kojem se nalazi sjedište ÖBB-a, postat će otvoreni, ljupko uređeni zeleni prostori u već prepoznatljivom bečkom zelenom štihu.

Po uzoru na „superblokove“ u Barceloni, i u Beču nastaje prvi Supergrätzl. Ideja „superbloka“ jest smiriti promet, odnosno onemogućiti prolazni promet čime se stvara više prostora za ljude i zelenilo, a kvaliteta života neupitno se povećava.

Projekt je prošlog proljeća na pariškoj Klimatskoj akademiji pokrenula razvojna tvrtka Roofscapes koja drvenim platformama s povišenim gredicama prekriva pocinčane krovove te uspješno rješava problem zagrijavanja pariških potkrovlja.

Klimatski vrtlari trebali bi osigurati stvaranje više zelenih površina i učinkovito snižavanje visokih temperatura zraka u sve toplijim gradovima. To bi se, između ostalog, trebalo postići rashladnim zasjenjenim prostorima i pohranjivanjem kišnice. Školovanje za zvanje „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ trajat će tri godine.