© Copernicus Climate Change Service (C3S)
1/3
NAJNOVIJE
- Copernicus: prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već početkom 2029.
- Grad Vinkovci sadnjom stabala obilježio pobjedu u projektu „Od izvora do mora“
- U Šibeniku s radom počelo jedno od najvećih baterijskih skladišta električne energije u Hrvatskoj
- Električna vozila smanjuju potrošnju nafte pet puta više nego prije pet godina
- PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine
- Izrael i Njemačka nastavljaju energetsku suradnju: potpisan program za 2027.
- Uoči početka COP31 sateliti otkrili velika ispuštanja metana s turskih odlagališta otpada
- U Ljubljani otvoren Most doživljaja Muste
- Bečki Mariahilf bogatiji je za još jedan komadić prirode
- U Kninskom muzeju otvara se izložba fotografija „Putovima pastira i pašnjaka“
Copernicus: prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već početkom 2029.
Koliko smo se približili pragu globalnog zatopljenja od 1,5 °C od usvajanja Pariškog sporazuma?
Na temelju podataka Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), 2015. godine predviđalo se da će se prag globalnog zatopljenja od 1,5 °C dosegnuti u ožujku 2042. Danas C3S-ova aplikacija za praćenje globalnog temperaturnog trenda procjenjuje da će taj prag biti premašen u siječnju 2029., odnosno 13 godina ranije.
Kad je 2015. usvojen Pariški sporazum, C3S-ova aplikacija za praćenje globalnog temperaturnog trenda procjenjivala je da će se prag dugoročnog globalnog zatopljenja od 1,5 °C dosegnuti u ožujku 2042. Najnovija procjena, uz dosegnutih 1,44 °C iznad predindustrijske razine, pomiče taj trenutak na siječanj 2029. ili oko 13 godina ranije. C3S pritom ističe kako je riječ o projekciji trenda, a ne o pouzdanoj prognozi datuma.
Aplikacija koristi podatke ERA5 o globalnoj površinskoj temperaturi zraka te jednostavnom linearnom regresijom produžuje nedavni trend u budućnost i procjenjuje kada bi 30-godišnji prosjek globalnog zagrijavanja mogao dosegnuti 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Podaci se ažuriraju jednom mjesečno, a klimatske projekcije služe za prikaz raspona neizvjesnosti.
Copernicus upozorava da aplikacija ne može razlučiti koliko je nedavno ubrzanje posljedica dugoročnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, a koliko kratkoročnih prirodnih klimatskih varijacija. Ipak, rastuće koncentracije stakleničkih plinova ostaju glavni pokretač trenda. Neke su regije i sektori smanjili emisije, no to zasad nije zaustavilo njihov rast na globalnoj razini.
Aplikacija bilježi i niz iznimno toplih mjeseci te 2023., 2024. i 2025. kao tri najtoplije godine u većini globalnih skupova podataka. Pojedinačni mjeseci s temperaturom višom od 1,5 °C iznad predindustrijske razine sami po sebi ne znače da je dugoročni prag Pariškog sporazuma prijeđen. Naime, aplikacija procjenjuje 30-godišnji prosjek kako na procjenu ne bi presudno utjecale kratkotrajne temperaturne oscilacije.
- Prije i poslije: U prosincu 2015., kada je potpisan Pariški sporazum, aplikacija C3S-a za praćenje globalnog temperaturnog trenda procjenjivala da će se prag od 1,5 °C dosegnuti u ožujku 2042. Danas, jedanaest godina nakon potpisivanja Sporazuma, aplikacija procjenjuje da će se taj prag dosegnuti u siječnju 2029. © C3S/ECMWF
Copernicus ističe da je važnije pratiti brzinu globalnog zatopljenja i njegove već vidljive posljedice nego se usredotočiti na točnu godinu prelaska praga. Njegova aplikacija pokazuje kako bi se procjena promijenila ako se nastavi nedavni trend, a smanjenje emisija stakleničkih plinova ključno je za ograničavanje daljnjeg zatopljenja.
Globalna površinska temperatura zraka u listopadu 2026. dosegnula je rekordnu vrijednost
Podaci Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), objavljeni uoči početka konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP31) pokazuju da je listopad 2026. bio najtopliji listopad dosad zabilježen u svijetu.
Prosječna globalna temperatura zraka pri površini dosegnula je 15,35 °C, što je 0,90 °C više od prosjeka za razdoblje 1991.–2020. i 1,75 °C više od procijenjene predindustrijske razine (1850.–1900.). Listopad je ujedno bio treći mjesec zaredom s temperaturama višima od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu.
U dijelovima zapadne Antarktike temperature su bile više od 7 °C iznad prosjeka, a iznadprosječno topli uvjeti zahvatili su i dijelove sjeverne Kanade, istočne Afrike i Bliskog istoka. Nasuprot tome, ispodprosječne temperature zabilježene su na Grenlandu i u većem dijelu juga Južne Amerike.
